U Planu oporavka ćete naći 146 investicija za koje je točno definirano koji je iznos potvrđen. To ne znači da će odmah biti potrošeno, rekao je Zvonimir Savić
Još uvijek je netaknuto više od 600 milijuna eura iz europskog
Fonda solidarnosti za pomoć u obnovi od potresa, a u utorak je
sjelo još 818 milijuna eura iz Programa za oporavak i otpornost a
i to je samo predujam jer ukupni iznos koji Hrvatska treba dobiti
idućih nekoliko godina je čak 6,3 milijarde eura namijenjenih
zelenoj tranziciji, modernizaciji, digitalizaciji.
To sve zvuči fantastično bajkovito, ali kvaka je u tome što za
povlačenje svih tih novaca prije svega moramo imati gotove
projekte i moramo provoditi reforme. A Hrvatska je već dokazala
da joj niti jedno niti drugo ne ide baš najbolje.
Gost RTL Direkta bio je čovjek zadužen za provedbu ovog plana,
savjetnik premijera Zvonimir Savić.
Dakle hoćemo li uspjeti povući svih 6,3 milijarde eura u
idućih 5 godina? Zvuči kao znanstvena fantastika, na koliko bi se
vi kladili, je li 50 posto od toga realna procjena?
Nije to klađenje, nego pitanje dobrog planiranja. Ono što je nama
plan i cijeloj državi je iskoristiti maksimum, a to nam je
dostupno. Što je rekao ministar Marić, do sredine 2026. godine,
sve investicije koje ste točno rekli u tim sektorima je plan ih
provesti, zbog toga smo i pripremili Plan oporavka, dokazali naše
procjene troška Europskoj komisiji, ono čemu težimo je provedba
svega napisanog.
Što će po vama biti najteži kriterij za
ispuniti?
Imamo sveukupno 372 raznorazna kriterija. Teško je to izdvajati,
recimo reforma državene uprave podrazumijeva smanjenje znatno
zastarjelih spisa u pravosuđu što je naprimjer vrlo izazovno. Do
sredine 2026. godine….Ciljevi jesu tako postavljeni da budu
ambiciozni, ono što je definirano su točno određeni kriteriji. Od
zakonodavnih, strateških, to će se provjeravati na sjednici svaki
mjesec, a svakih pola godine se Komisiju izvještava o provedbi, a
ona je vezana uz isplate budućih sredstava.
Koliko u ovom trenutku imamo spremnih projekta?
U ovom trenutku dosta projekata je već moguće financirati, neki
zbog vremenske dinamike počinju 2022./2023. godine. Najvažnije je
da su svi projekti tempirani tako da moraju biti završeni 2026.
godine. Od onih su spremniji, koji će prvi doći na red, ima
nekoliko. Prvenstveno mogu izdvojiti sektor vodnog gospodarstva
gdje već postoji fizička gradnja projekata, obnova zgrada
oštećenih u potresu, vrlo skoro do kraja godine očekuje se javni
poziv za gradnju, opremanje vrtića. Imamo energetsku obnovu
zgrada. Početkom iduće godine investicije u izgradnju
infrastrukture širokopojasnog interneta i to na područjima
koja su slabo pokrivena signalom…to je cijeli niz projekata
koji ide. To ne znači da svi počinju sada i odmah, ima projekata
koji počinju i kasnije.
Pitam jer se u javnosti, ali i ministri, ističu projekt
Mate Rimca. Kao da osim Rimca ne postoje neki drugi projekti. Je
li to digitalizacija, telekomunikacija, 5G mreža?
Za to što ste spomenuli izdvojeno je 800 milijuna kuna. Naravno
da izgradnja infrastrukture ima vremensku dinamiku, ali za taj
konkretan projekt izdvojeno je 800 milijuna kuna iz Plana
opravka. Planiramo biorafineriju naprednih goriva u Sisku,
milijarda kuna. Imamo konkretno rekonstrukciju poddionice
željeznice, nešto preko milijardu kuna. Elektronički sustav
naplate cestarine, 450 milijuna kuna. To je samo primjer
investicija. 1,6 milijardi kuna se usmjerava na izgradnju vrtića,
2 milijarde i 300 milijuna kuna obnova i izgradnja osnovnih
škola, takva je dinamika.
Od ovih 818 milijuna eura, koji novac će prvi otići?
Projektu Mate Rimca?
Ne. Najspremnijim projektima. Ovo što smo dobili jučer,
pojedinačno najveća uplata Europske unije ikad u hrvatski
proračun. Mi smo tom uplatom u plusu otkako smo ušli u EU, dobili
smo preko 50 milijardi kuna više nego što smo uplatili. Projekti
se plaćaju iz Plana oporavka po dinamici njihove implementacije.
Projekt Mate Rimca traje nekoliko godina. Neće dobiti sve novce
odmah, nego po dinamici. U Planu oporavka ćete naći 146
investicija za koje je točno definirano koji je iznos potvrđen.
To ne znači da će odmah biti potrošeno.
Kome se onda ravnatelji škola, drugih institucija moraju
javiti za projekt obnove, digitalizacije?
Konkretno za područje znanosti i obrazovanja, Ministarstvo
znanosti i obrazovanja je nadležna institucija koja je
pregovarala, izborila se ukupno za 7,5 milijardi kuna sredstava,
od toga 1,6 milijardi kuna ide za predškolske ustanove, oni
će pripremiti pozive. Puno njih zna, evo primjer, nekoliko i
prezentacija i informiranja župana i županija, naravno da će
svima biti transparentno i dostupno. Svi koji imaju spreman
projekt za prijaviti, čista i uredna dokumentacija, to su oni
koji se mogu kandidirati i dobivati bespovratna sredstva.
Zanimljivo je kako se očekivalo da će u pandemiji od
ekonomije i gospodrstva ostati groblje od ekonomije. Međutim
stope rasta sve veće i veće, novaca je više, nema rasta
nezaposlenih, bogatstvo sve veće, reklo bi se da svima cvate
cvijeće. Je li to stvarna slika ili samo privid koji bi
nam se uskoro mogao obiti o glavu?
Spomenuli ste rast BDP-a. Stvarno stanje našeg gospodarstva palo
je za osam posto, definitivno. Ono što je Vlada uspjela
mjerama za očuvanje radnih mjesta, preko 11 milijardi kuna je
usmjereno na to. Trošak pandemije koštao je proračun 34 milijarde
kuna. Trošak potresa još 129, dakle puta 4. Nema štampanja
novaca, ono što mi moramo kao gospodarstvo i Vlada, broj jedan
sačuvati stabilnost gospodarstva i ono što je najvažnije: u
krajnoj liniji gleda se rast cjelokupnog gospodarstva. Plan
oporavka kako je napravljen, 6,3 milijarde eura, to je 12 posto
našeg BDP-a za naše investicije i reforme. Ovo će dati veliki
doprinos za rast našeg gospodarstva.