Vlada može određivati cijene derivata samo iznimno, u slučaju velikih poremećaja na tržištu ili ugroženosti državnih interesa, poručuju iz Ministarstva gospodarstva
Divljanje cijena nafte i benzina, koja je ovog tjedna
došla do najviše razine od 2014. godine, u ovom trenutku ne brine
Ministarstvo gospodarstva, na čijem čelu je
ministar Tomislav Ćorić, i male su šanse da
će država reagirati ako cijena sa sadašnjih oko 11,30 kuna za
litru eurosuper 95 skoči na, recimo, 13 kuna.
“Vlada Republike Hrvatske može određivati cijene derivata
samo iznimno, u slučaju velikih poremećaja na tržištu ili
ugroženosti državnih interesa”, odgovorilo je Ministarstvo na
upit
Net.hr-a.
A pitali su ih razmišlja li Vlada o smanjenju nameta koji se
plaćaju u cijeni goriva i imaju li neku granicu, 12 ili 13 kuna
po litri u maloprodaji, kod koje će ipak iskoristiti alate koje
imaju na raspolaganju kako bi spustili cijenu goriva.
‘Cijene u Hrvatskoj se formiraju slobodno’
“Od stupanja na snagu novog Zakona o tržištu nafte i naftnih
derivata krajem veljače 2014. cijene naftnih derivata u Republici
Hrvatskoj se formiraju slobodno, na tržišnim principima, kao i u
drugim državama članicama EU. Svaki trgovac može odrediti
različite cijene za pojedina goriva na bilo kojoj od svojih
benzinskih stanica i mijenjati ih prema potrebi, svakodnevno”,
kažu iz Ministarstva gospodarstva.
Podsjetimo, prije izmjena Zakona 2014. godine Vlada je određivala
najviše cijene naftnih derivata, a sada ih regulira tržište.
Prema portalu Cijenegoriva.info ovog tjedna cijena benzina
eurosuper 95 kreće se od 10,92 kune za litru do 11,30 kuna za
litru. Prema odgovoru Ministarstva gospodarstva čak 55 posto
cijene eurosupera odnosi se na davanja državi, odnosno trošarine
i PDV, dok je u cijeni eurodizela to 50 posto ili pola. Grubom
računicom dolazimo da vozači koji litru plate 11,30 kuna čak 6,20
kuna daju državi. I to je prostor, ako će to htjeti, u kojem
država može smanjivati cijenu goriva.
‘Država nema financijske mogućnosti za smanjenje nameta u
gorivu’
No, naftni stručnjaci s kojima smo razgovarali ne očekuju da će
država posegnuti za tim alatom zato što se iz goriva izdašno puni
proračun nagrizen koronakrizom i troškovima za saniranje šteta od
potresa koji su pogodili Hrvatsku.
“Ne zaboravimo, 60 posto maloprodajne cijene naftnih derivata
završi u našim porezima, fondovima za otplatu kredita za
izgradnju autocesta i ostale prometne infrastrukture”, kazao
je Igor Dekanić, ali i upozorio što bi se
moglo dogoditi ako država počne smanjivati namete na gorivo, piše
Net.hr.
“Ali što onda, ako smanji poreze onda mora smanjiti i razinu
zdravstvene usluge, obrane i svih ostalih društvenih funkcija
koji se formiraju iz fiskalnog prihoda”, kazao je Dekanić i dodao
da je malo vjerojatno da će država reagirati, a to se može
zaključiti i iz odgovora koji smo dobili iz Ministarstva. S njim
se po tom pitanju slaže i naftni stručnjak Davor
Štern koji smatra da država nema financijske
mogućnosti nadomjestiti taj novac iz nekog drugog izvora.
Što je učinila država da bi potaknula tržišnu
utakmicu?
Iz Ministarstva su napisali i što je država dosad napravila kako
bi se potaknula tržišna utakmica na tržištu naftnih derivata od
uvođenja liberalizacije koja je trebala donijeti i konkurentnije
i niže cijene za vozače.
“Ministarstvo gospodarstva je početkom 2015. pokrenulo web portal
i aplikaciju za mobilne uređaje www.mzoe-gor.hr s
informacijama o maloprodajnim cijenama naftnih derivata
u Republici Hrvatskoj. Na navedenom portalu su prikazane cijene
svih naftnih derivata na svim benzinskim postajama i punionicama
autoplina u Republici Hrvatskoj. Na stranici svake postaje može
se vidjeti trend kretanja cijena osnovnih vrsta goriva”, napisali
su nam iz Ministarstva gospodarstva.
Rast cijena ipak ne bi trebao biti prevelik?
U ovom trenutku su cijene sirove nafte tipa Crude na oko 75
dolara po barelu, dok je ona tipa Crude na oko 72 dolara. Na ovoj
razini cijena eurosupera 95 u Hrvatskoj kreće se, prema portalu
Cijenegoriva.info, od 10,92 kuna po litri do 11,30 kuna po litri.
No, u povijesti su na svjetskom tržištu zabilježene i puno veće
cijene pa je tako prije velike financijske krize 2008 godine od
bila na 140 dolara po barelu, a tada smo u Hrvatskoj eurosuper 95
plaćali manje nego danas – oko 9,75 kuna po litri. Jedan skok
cijene na oko 104 dolara dogodio se i 2014. godine, a tada su na
hrvatskim benzinskima cijene za litru eurosupera bile 10,22 kune.
Dobra vijest za vozače i hrvatsko gospodarstvo je što stručnjaci
ipak procjenjuju da u bližoj budućnosti ne trebamo očekivati
veliki rast cijene goriva kod nas. “Može očekivati donekle
umjeren rast – be prevelik”, kazao nam je Dekanić, dok Štern kaže
da se na svjetskom tržištu cijene kolebaju, ali već neko vrijeme
drže na oko 70 dolara po barelu. “I nema razloga da se te strane
poskupi gorivo”, kazao je Štern.
S obzirom na odgovor Ministarstva da Vlada može reagirati na
cijenu samo u slučaju “velikih poremećaja na tržištu ili
ugroženosti državnih interesa” možemo se samo nadati da će se
točnima pokazati procjene stručnjaka da cijene goriva neće bitno
ići gore, piše
Net.hr.