Prvo kreće samopopisivanje, nakon čega na teren izlaze popisivači
Za tri dana počinje popis stanovništva, prvi put u digitalnom
obliku i provodi se u dvije faze. Prvo, samopopisivanjem, a
od 27. rujna na teren izlaze popisivači.
Jedna osoba može popisati sve članove kućanstva, a unatoč
pandemiji gotovo osam tisuća popisivača ne moraju imati negativan
covid test. Detaljnije je o tome u
RTL-u Danas objasnila Marina Brcković.
Dvadesetak minuta bit će vam sasvim dovoljno da odgovorite na 60
pitanja i putem sustava e-građani sami se popišete.
“Dobro se služim alatima na kompjuteru pa se nadam da neće biti
nekih većih problema, iako sam čula da dosta traje dok se upišu
svi podaci”, kazala je Riječanka Katja Luketić.
Puljanka Marija Miljavac traži rješenje:
“Ja ne znam da l’ ću ih čekati, jedino ako bude moja kći ili sin
blizu, pa ću s njima. Neka mi oni pomognu, ipak smo mi malo u
godinama.”
Dovoljno je da jedan član kućanstva popiše sve ostale ukućane.
Samo mora znati njihov OIB i neke osobne podatke, objašnjava
Damir Plesac, koordinator Popisa 2021.:
“Imamo 38 pitanja, međutim nikad ne odgovaraju sve osobe na sva
pitanja. Ili ste umirovljenik, pa ne odgovarate na pitanja o
zanimanju djelatnosti, aktivnosti. Ako ste školarac, isto tako.”
Ipak, nejasnoće postoje, Puljanka Anita Buhin
kazala je:
“Malo zbunjujuće; tko, šta… Pogotovo oni koji su se iselili, pa
se vraćaju, pa žive li u Hrvatskoj ili ne?”
“Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas
gdje osoba provodi najveći dio vremena”, tumači Plesac.
Poslije samopopisivanja dobit ćete kontrolnu šifru koju će
pokupiti popisivači. Oni, pak, na teren izlaze 27. rujna. Gotovo
ih je osam tisuća, raspoznat ćete ih po akreditaciji i majici, a
sa sobom će nositi laptop i zaštitnu masku. Unatoč pandemiji,
covid potvrdu ne trebaju imati, kazala je Lidija
Brković, ravnateljica DZS-a:
“Neće se morati testirati i mi zapravo ni ne znamo tko ima
potvrdu. Mi ih nismo tražili. Određeni broj popisivača je iz
naših preporuka zapravo shvatio da bi bilo poželjno i potrebno i
sami su nam se javili da imaju potvrde.”
Oni građani koji strahuju od zaraze koronavirusom, podatke mogu
dati i na ulici, ispred stana.
“Da se bojim, ne bojim se, jer sam ju preboljela, i u bolnici
bila i tako. A ako dođu, neka dođu. Ono što imamo ćemo reći, a
drugo nemamo ća tajit”, rekla je Ljiljana
Kamenar, iz Rijeke.
Oni koji odbiju pustiti popisivača, mogu dobiti kaznu od 5000
kuna, a popisivači u slučaju da manipliraju podacima, 7000
kuna. Za provođenje popisa u državnoj blagajni predviđeno je
177 milijuna kuna. Ali, što se više građana samopopiše,
trošak će biti manji.
Bernard Gršić (HDZ), državni tajnik Središnjeg
državnog ureda za razvoj digitalnog društva:
“Danas e-građani koristi više od milijun i 400 tisuća hrvatskih
građana. Očekujemo da će veliki broj građana iskoristiti priliku
i samosepopisati.”
Pravu sliku Hrvatske, trebali bismo doznati početkom iduće
godine. Kako se samopopisati i na koja ćete pitanja morati
odgovoriti? Kolike su kazne za netočne podatke i koliko ih je
ljudi platilo na zadnjem popisu. Na sve odgovore je u
RTL Danas donio Adrian De
Vrgna.
Popisati se možete sami i to u prvoj fazi koja počinje u
ponedjeljak.
Za e-popis potrebna je jedna od vjerodajnica za sustav e-građani
do koje se dolazi putem web stranice popis2021.hr.
Pomoću nje ulazite u upitnik. Ako više članova kućanstva koristi
sustav e-građani, podatke za sve upisuje samo jedan. Na kraju
ćete dobiti šifru koju trebate sačuvati i pokazati popisivaču ili
ju ostaviti zalijepljenu na vratima. Taj bar kod popisivač će
učitati, a vi nećete imati nikakav kontakt. Vjerodajnicu možete
dobiti i u FINI.
Cilj popisa je utvrditi podatke o broju stanovnika, u kakvoj i
čijoj nekretnini stanujete. Podaci koji se odnose na osobe, tiču
se spola, dobi, zanimanja. Dakle, sastav stanovništva po dobi,
obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, ali i
narodnosti, vjeri, jeziku, i izvorima prihoda, sve su to pitanja
kojima se želi dobiti što točnija slika Hrvatske.
Upitnik prije svega sadrži identifikacijske podatke, tri pitanja
o kućanstvu, 20-ak o stanu te gotovo 40 pitanja za svakog
pojedinca. Za ispunjavanje je dovoljno oko 20 minuta. A upitnik
ima 16 stranica.
Koja su nova pitanja? Za razliku od popisa iz 2011., ovaj ima
određenih novina. Tako je novo pitanje o vjeroispovijesti,
točnije mogućnost odgovora. Ako niste član niti jedne vjerske
zajednice, to ćete tako i upisati. Dodano je još jedno pitanje, a
odnosi se na civilne žrtve rata: Jeste li kao civil bili
ranjeni u Domovinskom ratu?
Upitnik sadrži niz pitanja istih kao i prije 10 godina. Ima li
vaše kućanstvo barem jedno grlo stoke, 10 komada peradi ili 10
košnica pčela? Postoji li u stanu kupaonica? Postoje li
kanalizacijske cijevi ili klima uređaj…
Zanimljivih pitanja ima još: Jeste li stalni stanovnik na
adresi? Ako ste u inozemstvu, koji je razlog? Imate li drugo
državljanstvo? Kada bi vam bio ponuđen posao, biste li mogli
početi raditi u sljedeća dva tjedna?
Sve su to pitanja na koja treba odgovoriti. A u popisu trebate
navesti i kako putujete na posao. Naravno ako ste zaposleni.
Za građane koji ne daju podatke, ili daju netočne i nepotpune,
predviđena je kazna. Ona iznosi čak 5 tisuća kuna. Zanimljivo,
prije 10 godina nitko nije bio kažnjen.
Za sve one kojima je ovo komplicirano, upis podataka odradit će
popisivači. Ali, neće trebati predočiti negativan test na koronu.
Ali jasno će se identificirati. Popisivanje od vrata do vrata
kreće u drugoj fazi. 8 tisuća popisivača bit će na terenu od 26.
rujna, do kada i traje samopopisivanje.
Tajnost podataka je zajamčena i ne smiju se koristiti ni u kakvu
drugu svrhu.