Hrvatsku brine brzošireći virus korone, ali i agresivni
korov pajasena. Možda izgleda lijepo, ali radi se o podmuklom
drvetu. Jako brzo raste, nemilice se širi, i što je najgore:
ispušta otrov koji onda spriječava drugo bilje da raste.
Uz to razara stijene, uništava kuće i da – ljudima uzrokuje
alergije. Smrdljivo stablo ili kiselo drvo, kako ga zovu, stiglo
nam je iz Kine kao ukrasno, a sada se proširio po cijeloj zemlji,
svim županijama, doslovno od Slavonije do Hvara.
Europska Unija nam daje novac da ga iskorijenimo. Kad iščupate
jedan za njim ostane sto pajasenovih beba.
Truje sve druge vrste oko sebe
Brzo raste i uspijeva na svakom tlu, otporan je na zagađenje i
sušu, dobro podnosi visoku temperaturu i salinitet, ne napadaju
ga kukci i ne jedu domaće životinje. Stablo pajasena jedna je od
najinvazivnijih biljnih vrsta.
Biljka koja jako lijepo izgleda upravo je kao ukrasna ili
dekorativna biljka donesena u 18. stoljeću iz Kine u Europu. Od
tada se toliko proširila da je postala štetočina koju treba
pošto-poto ukloniti
Nekadašnje rajsko stablo, čiji je izgon iz raja oko slapova na
Krki započeo prije četiri godine, oko sebe širi agresivni otrov
ailanthum (ailantum) kojim truje sve druge vrste oko sebe.
“Njegova osnovna karakteristika je da se vrlo brzo širi i
potiskuje ostalo drveće čime smanjuje biološku raznolikost..Teško
ćemo ga iskorijeniti. Jednom biljka kad uđe u sustav, onda je
iskorjenjivanje vrlo teško, ali pokušaj kontrole nad tom
invazivnom vrstom je ono čemu mi težimo”, objašnjava stručna
voditeljica u NP Krka Gordana Goreta.
Nije samo u Dalmaciji. Proširio se po cijeloj Hrvatskoj, rat
protiv njega, osim na području Nacionalnog parka Krka, pokrenut
je i na području Pelješca, Dubrovnika, Stona, Malog Stona i
Skradina. Osim na zaštićenim područjima, za iskorjenjivanje se
koriste i herbicidi i određena vrsta gljivica.
Na testnom polju iznad Skradinskog buka, nakon uklanjanja jednog
velikog stabla, iz preostalog korijenja u zemlji već kroz 10 dana
krene rasti stotine novih mladica. Takav obrambeni sustav
stabla-korova koje može izrasti i do 25 metara u visinu teško je
iscrpiti
“Na ovom mjestu gdje je izniklo puno mladih jedino uklanjanje
pajasena u zaštićenom području, kao što je nacionalni park, je
mehaničko uklanjanje. Znači, uklanja se ručno. Rukom se iščupaju
te nove mladice”, kaže Ante Vranjeka, čuvar prirode u NP
Krka.
Sredstva za “ratovanje” u iduće četiri godine osigurana su
kroz projekt Life Contra Ailanthus, što je latinsko ime za
pajasen. Gotovo 20 milijuna kuna, od čega je oko 11 i pol
milijuna sufinancirano, a sve kako bi se učinkovito istrijebio
nekadašnji ljubimac dvorišta koji je pokazao i drugo lice
“Unija je donijela strategiju da se do 2030. da se smanji broj
ugroženih vrsta od strane invazivnih vrsta. U Europskoj uniji
imamo zabilježeno 66 invazivnih vrsta od kojih ih je samo u
Hrvatskoj 23”, rekla je Nella Slavica,
ravnateljica NP Krka.
Pajasenovo korjenje razara temelje kuća, a kod ljudi i životinja
izaziva dermatitis. Centrom Skradina ova samo naoko bezazlena
biljka još nije ovladala.
Pajasen se uništava od proljeća do jeseni, kada stablo zna
ispustiti nevjerojatnih 325 tisuća krilatih plodova koji se brzo
prošire putem vjetra, vode i ptičjeg izmeta. Baš zato
iskorijejenjvanje je počelo, ali nitko nije siguran hoće li
završiti uspješno.