Adrović kaže kako je kod prešutnih prekoračenja najčešće riječ o malim iznosima od 2000 do 4000 kn za građane koji u taj minus ulaze 1. u mjesecu, većinom plaćaju režije i čekaju plaću
Direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović
gostovao je u Dnevniku HTV-a gdje je govorio o prešutnim minusima te
minusima na tekućim računima građana.
“Kod prešutnog prekoračenja se ne treba utvrđivati kreditna
sposobnost klijenta i ona nema ograničenja na efektivnu kamatnu
stopu. Kod nekih klijenata koji imaju 7+7, gdje njihova kreditna
sposobnost dopušta, oni će moći zadržati 7+7 ili 14.000
dopuštenog minusa. Kod nekih, nažalost, će to prijeći mogućnost
njihova kreditnog zaduženja i nešto će biti smanjen dio koji se
odnosi na prešutno prekoračenje”, objasnio je Adrović.
Upitan hoće li prešutno prekoračenje postati dopušteni minus,
Adrović je odgovorio da će još vidjeti kako će se to točno zvati.
Hrvatska narodba banka želi da to ostanu dva produkta.
12 rata ‘uz vrlo ugodnu stopu’
Ne znaju još ni koliki bi bio rok vraćanja novca, no planira se
da bi to bilo u 12 rata uz “vrlo ugodnu kamatnu stopu”. Također
nemaju podatak ni na koje bi se klijente to odnosilo.
Jedna je banka već nagovijestila da je spremna ponuditi kredit na
12 mjesečnih rata uz kamatnu stopu od 7.3 posto na sva prešutna
prekoračenja. “To je ionako niža kamata od prosječnih kamata na
dopuštena prekoračenja”, kaže Adrović.
Komentirao je i svijest građana o minusima.
“Kod dopuštenog minusa su išli potpisati ugovor. Kod prešutnog
prekoračenja, sama riječ kaže, on je zaključen ugovorom na
temelju ugovora o otvaranju tekućeg računa. Svakom klijentu su
trebale doći obavijesti banke u kojima ih se obavještava koliko
je prešutni minus, do kada ga mogu koristiti, koja je kamatna
stopa i troškovi korištenja”, rekao je te dodao da on vjeruje da
su mnogi dobili te obavijesti.
Tko najviše koristi prešutna ograničenja?
Ističe kako traže dobra rješenja koja bi pojačala zaštitu
potrošača te da ne proizvedu situaciju u kojoj bi ukinuli barem
one najmanje minuse.
Adrović kaže kako je kod prešutnih prekoračenja najčešće riječ o
malim iznosima od 2000 do 4000 kn za građane koji u taj minus
ulaze 1. u mjesecu, većinom plaćaju režije i čekaju plaću.
No, kaže, kada se uzmu u obzir svi isplaćeni krediti, hrvatski
građani nisu prezaduženi. “Kada ih stavimo u odnos s BDP-om
Hrvatske, ispada da je zaduženost građana oko 30%, što spada u
grupu zemalja niže zaduženosti građana”, kazao je.
Dodaje i kako se prešutna ograničenja smanjuju iz godine u godinu
te da je njihov udio pao s 6.4 na 4.6 polovinom godine.
“Mi smo jedina zemlja koja ima limitiranu efektivnu kamatnu
stopu, to ne postoji u niti jednoj drugoj zemlji, ne ograničava
se”, naveo je rekavši kako će se za sve pronaći zadovoljavajuće
rješenje.