Vrećice su lakše jer cijene su veće. Itekako. Oni koji love domaće povrće po tržnicama govore kako se sa svakim novim izlaskom na plac, iznenade.
Sigurno ste već čuli za skok hrvatskog BDP-a, najveći još
od 1996. Sigurno ste čuli i da raste potrošnja i broj
fiskaliziranih računa. Znamo i da je turistička sezona bila
sjajna, negdje čak i bolje nego 2019. I sve to zvuči divno i
krasno, ali istovremeno: skuplje plaćamo sve: i suncokretovo ulje
i grožđe i kruh i meso i šećer. Poskupjelo je gorivo, poskupjeli
su automobili, veće cijene na svakom su koraku.
U Direktu ste već mogli čuti da su aluminij, željezo i drugi
građevinski materijal poskupjeli do 200 posto. Događa nam se
nešto na što smo zaboravili. Jesen inflacije. Nije baš kao prije
28 godina kad su ljudi čim bi sjela plaća jurili na cestu
kupovati devize – ali nije ni bezopasno.
Europa ima najveću inflaciju u zadnjih devet godina,
Hrvatska naravno ima veću stopu od europskog prosjeka.
Prema službenim podacima zavoda za statistiku, cijena ulja i
masti skočila je prema gore i to za 19 posto u odnosu na srpanj
prošle godine. Alkohol i cigarete skuplje su 6 posto, a računi za
plin u prosjeku veći gotovo 13 posto.
Jesen poskupljenja neće zaobići ni poduzetnike – donosi im
40 posto veću cijenu struje.
“Ne mislimo da je ovo nekakva najviša cijena moguća, očekuje se
da će ukupno poskupljenje biti i do nekakvih 60 posto”, kazao je
Marko Župa, voditelj komunikacija trgovačkog
centra.
Ali iz HEP-a smiruju građane, danas su nas uvjeravali da struja
ide gore samo za firme, a za građane, odnosno za kućanstva se još
ne razmatra poskupljenje.
Skuplje gorivo
Eurodiesel smo na današnji dan prošle godine plaćali osam kuna i
38 lipa, a danas je skuplji točno dvije kune, 10,38. Za litru
Eurosuper 95 prošle godine davali smo 9 kn, sada je i ono
poskupjelo za nešto manje od dvije kune.
“To nisu dobre vijesti, ali bojim se da ni u budućnosti neće biti
ništa bolje. Naime, nema razloga za ovakvo poskupljenje jer se
nafta drži stabilno. Ono što čini gorivo skupljim je napor Europe
da se smanji opće zagađenje. Tako dam, trošak čišćenja atmosfere
i ostavljanje čišće zemlje našim potomcima će biti sve veći i mi
ćemo to morati platiti”, kazao nam je naftni stručnjak
Davor Štern.
Skočila je i cijena novih i rabljenih atomobila, kućanskih
aparata, a najviše građevinskog materijala.
A sad povratak u davnu 1993. Osim ratnih zbivanja, naslovnice su
tada bile pune vijesti o hiperinflaciji i pokušajima države da je
obuzda. Devize su divljale i prodavale se na cesti. Ali, danas
nema tog scenarija, ne treba stvarati histeriju uvjeravju u
ekonomskom institutu.
Nije kao u Jugoslaviji
“Inflaciju koja se događala za vrijeme bivše Jugoslavije, koja se
događala u ranim godinama Hrvatske neovisnosti na nikakav način
ne možemo usporediti s onim što se događa danas jer ono što danas
imamo je vrlo umjerena stopa inflacije koja za sada nije
zabrinjavajuća”, kaže pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta
Maruška Vizek.
A jučerašnji komentar te nezabrinjavajuće situacija iz
susjedne BiH postao je viralan. Premijer Federacije
Alanfordovski objašnjava – nećete trošiti više ako kupite
manje.
“Morate priznati da 100 maraka ove godine i 100 maraka 2018.
nemaju istu vrijednost.
Zavisi što kupujete. Eto, to bi bio moj odgovor. Ako kupuju ulje,
kupit će ga za 37 posto manje. Mislite skuplje. Ne, kupit će te
manje litara, 37 posto. Umjesto sto kupit će te 63″, rekao je
Fadil Novalić.
I to je to. Krajnje rješenje za većinu građana. Kupujmo manje i
bit ćemo na nuli.