Europa želi još organskog voća i povrća. Plan je da na razini unije 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje bude eko
Rajčice 40 kuna, paprika 30, krastavci 20. To su cijene povrća na
tržnici, ali ne bilo kakvog nego ekološki uzgojenog. Eko
proizvođači ne koriste ni herbicide ni pesticide ni druge
kemikalije, imaju veće gubitke pa i veće cijene. I premda je Eko
trend itekako prisutan kod nas, proizvođača i dalje ima jako
malo. Organska proizvodnja čini tek 3-4% ukupne poljoprivredne
proizvodnje, a za 10 godina u cijeloj Europi bi trebala imati
udio od 25%.
Rajčica, krastavci, paprika, sve što vidite na štandu gospodina
Hujića je eko. Uzgojeno je u Donjoj Zelini, a svoje kupce traži
na Dolcu. Na njegovom OPG-u koju “eko” titulu nosi već 12 godina
nema pesticida, ali ima puno truda, znoja i – papirologije.
“Naša proizvodnja je skupa jer su sjemena skupa i autohtona, a
samim time je teška jer je tu manualni rad. Sve moramo odraditi
ručnim radom. Evo npr. korov, drugi mogu korov poprskati, a kod
nas toga nema”, rekao je Senad Hujić,
ekoproizvođač iz Donje Zeline.
Kontrole su stroge. Njegova rajčica testirana je na 500
pesticida, inspekcija nije pronašla ni jedan. Dolaze dva puta na
godinu.
Rajčica bez pesticida do 40 kuna, paprika 30, krastavci 20. Na
susjednom štandu povrće bez eko oznake i do 4 puta
jeftinije.
“Mi imamo nekad iste cijene, nekad smo jeftiniji, ali najčešće
smo skuplji.Gledajte ako je netko uvezao iz Srbije, Makedonije,
on spusti cijenu i sada bi ja trebao? Što bi se trebao ponižavati
i omalovažavati svoj rad? Ne, kod nas su cijene formirane po
troškovniku”, dodao je Hujić.
“Ja volim eko proizvode i kupujem ih, a sad cijena pa ne znam kaj
bi vam rekla. Ipak se tu malo više truda ulaže nego u obično voće
i povrće”, rekla je Janja iz Zagreba.
Europa želi još organskog voća i povrća
Europa želi još organskog voća i povrća. Plan je da na razini
unije 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje bude eko.
Broj ekoloških proizvođača stalno raste. Prema podacima
Ministarstva poljoprivrede 2015. bilo ih je 3400, a sada ih je
gotovo 6000. Svi oni imaju ekološke certifikate, a da bi ih
zadržali ne smiju muljati, jer im stižu nenajavljene
kontrole.
Hrvatska ima više od sto tisuća eko hektara.Sve je organski
uzgojeno i na ovom imanju. Gospođa Paula u Gornjoj Zdenčini sa
suprugom obrađuje pola hektra zemlje.
“Imamo bamiju, batat, jagode, sve to sami radimo i
obrađujemo…”, rekla je Paula Marjanović,
eko proizvođačica, Gornja Zdenčina.
I tako već 18 godina. Proizvode i prerađuju.
Skupo i komplicirano
“Zahtjevno je, dok spavate morate razmišljati sto ste napravili,
što niste, kakvo će sutra vrijeme, ni bolest ni neke obveze vas
ne mogu spriječiti. Pogledajte ove zanoktice, evo ruke”, dodaje
Paula.
Organski batati, jagode i ostalo voće i povrće u Hrvatskoj čine
svega 2% tržišta. Otprilike 3 puta manje nego u EU. Na tržnici
misle da je tako zbog cijena, ali i da masovnija eko proizvodnja
ovdje neće skoro doći.
“Skupo i komplicirano. To je nemoguće kakva eko proizvodnja, šta
cijeli svijet je zagađen. a mi moramo paziti i na neke druge
stvari, a to sto europa smišlja, stalno smišlja”, kazala je
Đurđica Cvetko, proizvođačica bobičastog
voća.
“Za njih nije komplicirano, za nas je. Naš narod nema ni za ovako
kupiti kamo li eko”, rekao je Ivan Cvetko.
Da, to pokazuje i naša današnja snimka. U 14 sati proizvođači i
prodavači idu doma. Na štandu gospodina Hujića ostalo je i
paprike i krastavaca i sveg ostalog. Sve putuje nazad u Zelinu,
jer unatoč kvaliteti, kupce za tu cijenu, nisu
pronašli.