Prema jednima biciklist je pješački prijelaz dužan prijeći pješke, no Zakon ne predviđa guranje bicikla, nego isključivo njegovu vožnju
Okolnosti tragične prometne nesreće u kojoj su na jednom
zagrebačkom križanju poginuli motorist i biciklist još nisu
jasne. Ne samo da nije jasno je li netko od njih prošao kroz
crveno svjetlo na semaforu nego nisu jasna ni prometna pravila za
bicikliste na pješačkom prijelazu.
Prema jednima biciklist je pješački prijelaz dužan prijeći tako
kako mu i ime kaže – pješke, gurajući bicikl. Međutim Zakon
zapravo uopće ne predviđa guranje bicikla, nego isključivo
njegovu vožnju ili biciklističkom stazom ili ako nema označene
staze – kolnikom.
Šest motociklista poginulo je u samo tjedan dana, sedmi jučer u
stravičnom sudarom na Zagrebačkoj aveniji s biciklistom.
“Probudila me eksplozija, strašna. Skočila sam iz kreveta
pogledala van i vidjela motor da leti. Ja se još uvijek tresem.
Tu je stalno nesreća ali ovako još nije bilo”, kazala
je Ljupka Krvavica.
“Čuli smo udarac i odmah smo došli na lice mjesta, hitna je
dojurila par sekundi iza toga”, rekao je Zagrepčanin Dado.
Što se točno dogodilo?
Dan kasnije, blizu mjesta nesreće svijeće koje su građani
ostavili za poginulog motociklista i biciklista. No, još uvijek
nema jasnog odgovora što se točno dogodilo.
Zna se da je motociklist iz grada išao prema zapadu, a da je
biciklist stazom prelazio cestu i tu se dogodio udarac. No, kome
je bilo upaljeno crveno svjetlo, da li motociklistu ili
biciklistu, nije još utvrđeno i moguće da ni neće biti, s obzirom
da policija još nije našla niti snimke nadzornih kamera, niti
svjedoke.
Da postoje radarske kamere, sve bi se moglo utvrditi, kaže
prometni stručnjak koji procjenjuje da je motocikl na
raskrižje doletio s oko 150 kilometara na sat. “Ovdje nije riječ
o obijesnoj vožnji, nego bi se ovo moglo tretirati i kao ubojstvo
u pokušaju. Dakle, mi trebamo redefinirati Kazneni zakon, za
ovakve prekršaje treba biti određeno poništenje vozačke dozvole,
odlazak u zatvor, a vozilo treba biti oduzeto bez obzira tko je
vlasnik”, rekao je prometni stručnjak Željko
Marušić.
Kako bicklist prelazi cestu?
U policiji pak tvrde da je zakonski okvir dobar, a kazne
primjerene. No, tu je i pitanje je li biciklist trebao prelaziti
cestu gurajući bicikl ili ga je smio voziti.
“Sama riječ govori da je to pješački prijelaz i da služi
pješacima. Dakle, biciklist koji dođe do obilježenog pješačkog
prijelaza, mora sići s bicikla i gurajući ga mora prijeći preko
pješačkog prijelaza i onda eventualno, ako postoji biciklistička
staza, nastaviti dalje vožnju na biciklu”, kaže voditelj Službe
za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip
Mataija.
Odredba o guranju bicikla ne postoji ni u jednom zakonu,
odgovaraju policiji iz Sindikata biciklista. Za njih je ta ideja
apsurdna.
“To znači da bi, prateći zakon, bicikl morao voziti po stazi, kad
staza nestane skrenuti na kolnik, proći dio gdje staze nema i
vratiti se natrag na stazu. Bolje je nemati biciklističku
infrastrukturu, da biciklisti imaju kontinuirani put po kolniku,
nego po biciklističkoj stazi koja svakih sto metara prestaje i
ponovno počinje”, rekao je Davorin
Belamarić iz Sindikata biciklista.
Da, to je problem u Zagrebu i ne samo njemu. Mnoge staze naglo
nestaju, na mnogim prometnica ih niti nema, što bicikliste, prema
Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, tjera na kolnik.
I s jasnije definiranim zakonima, tragediju na Zagrebačkoj
aveniji teško bi bilo izbjeći. S dolaskom ljeta i krajem
pandemije, policija motociklistima jasno poručuje.
“Kada sjednu na motocikl razmisle malo o svom ponašanju, jer
najčešće su oni krivci za te prometne nesreće, a u njima ustvari
i oni stradavaju”, kaže voditelj Službe za sigurnost
cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija.
Pritom su pješaci i biciklisti najranjiviji pa bi ih, kao i u
ostatku Europe, trebalo sve više štititi, umjesto da su u odnosu
na aute i motore, u podređenom položaju.