Sve je na Ministarstvu financija i HNB-u koji je oformio Komisiju. Dok se čeka natječaj, 16 članova na sjednicama kuje planove uoči kovanja novčića
Za dvije godine Hrvatska bi mogla početi koristiti eure.
Papirnati novac u svim je zemljama isti, ali zato svaka zemlja na
kovanicama ima svoje simbole.
Finci recimo među ostalim imaju močvarnu jagodu, Irci harfu,
Talijani Da Vincijev crtež, Nijemci orla. Slovenci lipicanere,
a što će biti motiv na hrvatskom euru? To se još uvijek ne
zna, komisija koja o tome odlučuje tek se počela sastajati.
RTL Direkt je zato pitao građane što bie stavili na kovanicu,
a imaju i svoj prijedlog.
Slavuj. Tuna. Medo i naravno Kuna. Uskoro ćemo ovom društvu reći
zbogom jer stiže eurokovanica, ali još pod upitnikom motiva koji
će predstavljati Hrvatsku.
Mišljenje građana o budućim hrvatskim simbolima na eurima
Upitali smo građane koje će se ovoga puta pitati što žele na
drugoj strani medalje odnosno kovanice, ali oni s kojima smo
razgovarali uglavnom nisu za promjene flore i faune kao simbola
Hrvatske.
“Duhan i ribica. To su mi najdraže stvari. To bi htio da ostane
na eurokovanici” kaže Dalibor Kušinić.
“Ovako kako je, to je to. Imamo more, imamo Liku, ptičice, sve
imamo. Nek’ tako i ostane”, smatra Dubravka
Stojanac.
“Medo za prvu ruku. Zbog čega? Zato što je jedinstven. To bi bilo
jedino za”, kažu Vlado i Gabrijela Ninić.
Sve je na Ministarstvu financija i HNB-u koji je oformio
Komisiju. Dok se čeka natječaj, 16 članova na sjednicama kuje
planove uoči kovanja novčića. Pola godine prije uvođenja eura
može početi proizvodnja i to najvjerojatnije, tradicionalno u
Hrvatskom novčarskom zavodu.
“Cijeli postupak pripreme nacionalne strane eurokovanica traje
oko godinu i pol dana i prilično je zahtjevan što u pripremi
likovnog rješenja odnosno odabira motiva pa do same izrade koja
je tehnički zahtjevna”, objašnjava Tihomir
Mavreček, izvršni direktor Sektora za gotov novac u
HNB-u.
Pitanje je i hoće li motivi biti zadani s obzirom na vrijednost
novca ili će umjetnici od dizajnera, likovnjaka, kipara do
kreativnih timova imati potpunu slobodne ruke.
“Motiv može biti i osoba i neka građevina, može biti državni
simboli poput grba ili mape Republike Hrvatske”,
kaže Mavreček.
Kako se kovanicama predstavljaju druge zemlje
Jedan euro u Austriji poznat je po Mozartu, u Estoniji na svim
kovanicama je geografski prikaz te zemlje, u Njemačkoj 10,20 i 50
centri čuvaju Brandenburška brata. U Italiji se diče
poznatim crtežom Leondarda da Vincija s idealnim proporcijama
tijela, a u Sloveniji motiv dva konja lipicanca. Španjolci imaju
profil Miguela de Cervantesa, oca španjolske književnosti, Irska
ima keltsku harfu, a dva eura u Finskoj krase plod i cvijet
močvarne jagode.
Upravo proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca bave
se numizmatičari poput Zlatka Viščevića. On
smatra da ne bi trebali preslikati ni velebitsku degeniju ni
kukuruz ni medu ni slavuja na eurokovanicu.
“Moje mišljenje je da budući da smo mi uglavnom turistička zemlja
i svi nas nekako prepoznaju kroz taj turizam da nekako te neke
najznačajnije stvari što turisti mogu vidjeti da se to stavi na
novac”, kaže stručnjak za numizmatiku.
‘Simboli države nisu dobro dizajnirani’
Na natječaju za kunu koja se tada zvala kruna sudjelovao je
poznati dizajner Boris Ljubičić. No, nije
prošao. Ni on nije za dosadašnje motive već sasvim nove.
“Sigurno nisu te razne životinjice i biljke i tako dalje jer to
imaju i drugi i to ne predstavlja neku određenost države. Mora
biti određenost države, neću ništa drugo reći”, rekao je
Ljubičić.
Ljubičić smatra da simboli države nisu dobro dizajnirani. Kaže
kako Hrvatska nije uspostavila svoj pravi vizualni identitet
pogotovo za međunarodnu komunikaciju i dodaje da smo “čak i
dresove izgubili, oni zapravo više nisu vidljivi i naši”.
Dok se još bruse detalji, svoje prijedloge za hrvatski euro imamo
i mi. Nominacije RTL Direkta su: Nikola Tesla, Franjo Tuđman,
Janica Kostelić, Otok Galešnjak, Penkala, Kravata, Dalmatiner.
EU kovanice prvi put u upotrebu ušle su 1999. godine, a kod nas
bi s novim vizualnim cro identitetom mogle zveckati najranije
2023. godine.