U vrijeme potpunog zatvaranja ugostiteljskih radnji i kafića bilježio se rast i od 30 do 35 posto
Trgovci tvrde da se prodaja špeceraja i druge robe široke
potrošnje, uz češće kuhanje i boravak kod kuće, stabilizirala.
Međutim zbog zatvaranja pa djelomičnog otvaranja kafića te
psihoze u tzv. novom normalnom za koje nitko ne zna koliko će
trajati, mnogi neizvjesnost, iščekivanje, stres, krate kojom
čašicom više pa prodaja alkoholnih pića u maloprodaji ruši sve
rekorde.
U vrijeme potpunog zatvaranja ugostiteljskih radnji i kafića
bilježio se rast i od 30 do 35 posto. Kako su terase kafića
počele raditi prodaja je i dalje 10 do 15 posto viša u odnosu na
prosjek prije pandemije.
“Prodaje se puno, a dok su kafići bili zatvoreni, prodaja je bila
luda – i ne samo alkoholnih pića svih kategorija, nego i vina i
piva, kave, čaja. Ljudi se vjerojatno i više druže doma, što je
dodatno potenciralo taj rast”, rekao je predsjednik uprave NTL-a
Martin Evačić, piše
Večernji list.
Slično tvrde i u Studencu i Konzumu:
“U početku je porast bio jače vidljiv na jeftinijim jakim
alkoholnim pićima s većim udjelom alkohola, za što možemo
pretpostaviti da su se koristila i kao dezinficijensi ili
antiseptici”, kažu u Konzumu.
Unučići
Mala pakiranja alkohola od 0,1 litru, koja neki zovu “putnima”, a
neki od milja i “unučićima”, koja se obično prodaju uz blagajne,
vjerojatno su i najtraženija, što se vidi i po odbačenim bočicama
oko dućana i klupa u blizini.
“Istina je da potražnja za pakiranjima od 0,1 l snažno raste i da
naše linije za njihovu proizvodnju rade punim kapacitetom. Zbog
ograničenja u radu ugostiteljskih objekata više se konzumira na
otvorenom tijekom privatnih i spontanih okupljanja”, kažu iz
Badela.
Psihologinja Mirjana Nazor kaže kako je u
vrijeme kad nisu radili kafići, a i sada, kupnja alkohola u
maloprodaji izlaz za mnoge. Vjeruje kako je porasla prodaja
marihuane kao i ostalih droga.
“Ljudi se naprosto osjećaju nesigurno, loše, boje se budućnosti,
što će biti. Osjećaju frustriranost i rješavaju je alkoholom.”
“Izuzetno je bitno kako se ljudi osjećaju, je li im teret koji
nose na leđima pretežak, i pomoći im da ga nose dalje. Manji ili
veći teret na naša se leđa natovari u svakoj fazi života, ali
moramo shvatiti da je to sastavni dio života, da kroz njega ne
možemo letjeti neokrznuti kao leptirići, već trebamo živjeti sa
svim onim što on nosi i da je sve to normalno. Danas se ljudi ne
znaju nositi sa situacijom koja im je teška i izlaz traže u onome
što im se u tom trenutku čini najjednostavnije i možda
najprivlačnije”, zaključila je Nazor za Večernji
list.