Vjekoslav Štruki

Hrvatski znanstvenik ima inovativnu ideju za razgradnju plastike koja će promijeniti svijet

Metoda je toliko inovativna da se našla i na naslovnici uglednog ChemSusChem znanstvenog časopisa

Kako riješiti problem plastičnog otpada? Na to pitanje
desetljećima nema odgovora no rješenje bi mogao imati hrvatski
znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković Vjekoslav Štrukil
(38)
Njegov istraživački rad i metodu razgradnje
plastike struka opisuje kao inovaciju koja će promijeniti svijet.

Za njegovu metodu mehanokemijskog mljevenja znanstvenici tvrde da
će promijeniti način zbrinjavanja otpada.

“Imamo plastičnu bocu koja ja prethodno sameljem. Uzorci su
u krutom agregatnom stanju i stavljaju se u ovakve čelične posude
u kojima se nalaze kuglice i zatim se na jednom posebnom
instrumentu u posudici melju pri vrlo visokoj frekvenciji pri
čemu dolazi do kemijske reakcije.”, objasnio je Vjekoslav Štrukil
sa Zavoda za organsku kemiju i biokemiju Instituta Ruđer
Bošković.

I to na sobnoj temperaturi – bez taljenja, spaljivanja ili
korištenja tekućih otapala. Metoda je toliko inovativna da se
našla i na naslovnici uglednog ChemSusChem znanstvenog časopisa.

Proizvodnja nove plastike

“Nastaje jedna nova sirovina – tereftalna kiselina. To je jedna
bijela krutina koja se sada može dalje koristiti za proizvodnju
nove plastike.”, rekao je Štrukil.

A zbrinjavanje i reciklaža otpada, pa tako i plastičnog, problem
je koji se u svijetu pokušava riješiti desetljećima. 

U
Hrvatskoj se u prosjeku godišnje stavi na tržište oko 270 000
tona razne vrste ambalaže – od plastične i papirnate do staklene.
Od toga, PET ambalaže koja se prikuplja kroz sustav povratne
naknade, godišnje na tržištu ima oko 17 tisuća tona. Više od 80%
te količine se oporabi u pogonu za reciklažu.

“Postoje neki podaci da je konzumacija plastične PET ambalaže
godišnje takva da se njome može prekriti otok Silba. Znači, čitav
otok Silba se može prekriti tom količinom plastičnog otpada samo
PET ambalaže.”, tvrdi Vjekoslav Štrukil.

A upravo bi Štrukilova metoda mogla biti temelj za inovativno,
pametno gospodarenje otpadom – gdje bi se čak 99% razgrađene
plastike koristilo kao sirovina u daljnjoj proizvodnji plastike.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari