Sociolozi su se pozabavili društvenim fenomenom antimaskera te su istraživanje lani proveli na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1512 građana
Iako se čini da ih u javnosti, a osobito na društvenim mrežama
ima puno, istraživanje je pokazalo da se u Hrvatskoj samo 13
posto osoba izjašnjavaju kao antimaskeri, a među njima je 2,7
posto onih misle da korona ne postoji.
Sociolozi Branko Ančić sa zagrebačkog Instituta
za društvena istraživanja i Dražen Cepić sa
Sveučilišta u Zadru proveli su istraživanje pod nazivom “Tko su
antimaskeri u Hrvatskoj? Prilog istraživanju antimaskerske
reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj”
objavljeno u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor.
Sociolozi su se pozabavili društvenim fenomenom antimaskera te su
istraživanje lani proveli na nacionalno reprezentativnom uzorku
od 1512 građana, piše Večernji list.
Pandemija je tumačena različitim teorijama zavjere, od
interpretacija da je riječ o virusu kreiranom u kineskom
laboratoriju, preko toga kako se prenosi kroz 5G mrežu do toga
kako Bill Gates želi masovno procijepiti svjetsku populaciju s
namjerom da ubije većinu ljudi.
Prosvjedi protiv mjera su, ističu, širi fenomen koji se pored
protesta sastoji i od članstva u online grupama, komentiranja
ispod medijskih objava, dijeljenja materijala po društvenim
mrežama… No, velika većina u hrvatskom društvu (87%) smatra da
je korona opasna i da bi posljedice mogle biti kobne, dok 13%
ispitanika umanjuje opasnost od korone i drži da su mjere
prestroge. Najviše antimaskera je u dobi od 30 do 39 godina
(23,7%) te u dobi od 18 do 29 godina (17,8%), a najmanje ih je u
dobi od 65 i više godina (3,3%). Najviše je antimaskera među
onima koji u kućanstvu nemaju starije od 65 i više godina!
Hrvatske regije ne razlikuju se po udjelu antimaskera. Kad se
gleda klasna pripadnost antimaskera bez umirovljenika, najviše ih
je u radničkoj klasi (25,2%) te u višoj klasi (13,6%), a najmanje
u srednjoj klasi (11,9%). Antimaskeri su u najvećoj mjeri
prisutni među radno aktivnom populacijom, među nezaposlenima ih
je 20%, zaposlenima 18%, a u općoj populaciji 13%. Dvostruko ih
je više među ispitanicima u privatnom sektoru (22,2%) nego u
javnom (12,2%).
Među onima kojima su se prihodi znatno ili nešto smanjivali zbog
pandemije antimaskera je više. Dvostruko ih je više među onima
koji su iskusili gubitak posla zbog pandemije od onih koji to
nisu.
Nepovjerenje prema Vladi
Najveće nepovjerenje antimaskeri gaje prema Stožeru, Vladi i
medijima. Više ih je među biračima Mosta i Domovinskog pokreta,
no ima ih i među biračima Pametno, Fokusa, Stranke s imenom i
prezimenom, a najmanje među biračima HDZ-a.
“Podaci pokazuju kako je antimaskerstvo
marginalna pojavnost, ali koja se ne smije u
pandemijskim uvjetima zanemarivati jer može imati negativne
posljedice po zdravlje stanovništva”, zaključuju Ančić i Cepić.
Da viša razina obrazovanja znači manju sklonost teorijama
zavjere, to ovo istraživanje nije potvrdilo, prenosi
Večernji list.