'Opet imamo jedan porast, ali što se Hrvatske tiče najgori dio je iza nas, kazao je Lauc
Neki će reći – ugostitelji su doživjeli kopernikanski obrat. Ali
nisu jedini. Prije 25 dana znanstvenik Gordan
Lauc na svom je Facebooku pokopao koronu, uz riječi RIP
korona, možete se opustiti. Sada piše: rast broja zaraženih
poziva na oprez.
Gordan Lauc bio je gost RTL Direkta.
Je li vi to onda priznajete da ste pogriješili?
“Ovisi kako stvari gledamo, ja mislim da smo mi naš najveći dio
pandemije odradili prošle godine i da je ovo
jedan kraj vala. Opet imamo jedan porast, ali što
se Hrvatske tiče najgori dio je iza nas.”
Znači ne brinu vas ove brojke koje danas gledamo? Imamo
najgoru brojku u tri mjeseca, evidentno je da raste broj ljudi
koji su u bolnicama, imamo velik broj ljudi na respiratorima,
vidjeli smo u usporedbi s drugim zemljama EU da sad imamo najveći
porast.
“Mi imamo veći porast nego druge zemlje, ali smo i dalje po
broju zaraženih ispod prosjeka EU. U Hrvatskoj još nema
toliko zaraženih koliko u nekim drugim zemljama. Naravno, ove
brojke zovu na oprez u onim dijelovima Hrvatske gdje ima
veći broj zaraženih i to je primarno dio obale i Grad Zagreb.
Recimo, velik dio Slavonije je u jako dobroj situaciji. U
Hrvatskoj je velik broj ljudi prebolio, ali velik broj ljudi još
nije prebolio. Nažalost, proljeće je zakasnilo nekoliko
tjedana, ja se dosita nadam da ćesa tvarnim dolaskom proljeća ti
brojevi početi padati i da će situacija biti puno
bolja.”
Kako tumačite da je s jedne strane, u Splitu recimo
lošija situacija, a sami ste spomenuli u Slavoniji prilično
dobra?
“To je teško u ovom trenutku protumačiti. Jedan je mogući efekt,
opet utjecaj vremena jer imamo situaciju da je u ranu jesen još
uvijek toplije na obali jer more grije i zapravo je obala
toplija, dok je u rano proljeće obala hladnija od kontinenta i
doista smo imali vrlo suhi i hladni period na Jadranu što je
vjerojatno pridonijelo. Drugi element i temperament koji je
drugačiji na obali gdje su ljudi vjerojatno, čim je izašlo sunce,
počeli se više družiti to je onda potaklo širenje virusa.”
Možemo li se uopće pouzdati u sezonlanost virusa?
Gledamo sada, u Brazilu gdje je najgore, tamo je sada
+30.
“Sigurno se virus širi na svim temperaturama, ali se u prostoru
gdje postoji sezonalnost ona i očituje. Danas svi modeli
uključujući i IHME koji je prvo govorio da nema
sezonalnosti, a sada jako računa na sezonalnost i nema
nikakve dvojbe da će dolaskom ljepšeg vremena brojevi početi
padati. Ono što ne možemo biti sigurni koliko će padati i ne
možemo biti sigurni da će nas proljeće u potpunosti spasiti, ali
kombinacija preboljelih, sve više i više cijepljenih, određenih
mjera opreza koje imamo na snazi koje su potrebne i proljeće
će sigurno napraviti situaciju boljom.”
Kako vi komentirate ovaj radikalni prijedlog o
kojima smo maloprije govorili u kojem ugostitelji kažu:
“Zatvorite sve da spasimo sezonu?” i Zagreb u kojem je
prijedlog bio pola dana da se maske nose na otvorenom?
“U prirodi čovjeka je da mi nešto želimo napraviti da bi
situacija bila bolja. Nažalost, iskustvo nas
je naučilo da tijekom ljeta u Južnoj Americi ništa
nije pomoglo i da su zemlje sa strogim i blagim mjerama
završile jednako i sada vidimo u Europi da se isto događa – znači
stroge mjere. Primjerice, Češka, Slovačka, Mađarska , Slovenija
imaju daleko strože mjere od nas još tamo od listopada i u puno
su težoj situaciji i ukupno imaju više preminulih
nego mi i trenutno imaju više umrlih nego mi, tako da mjere
nisu rješenje. Naravno, određene mjere su potrebne, ali kad
prijeđete razinu onoga što ljudi mogu kontinuirano raditi, a
mislim da u Hrvatskoj imamo mjere gdje smo se doista mogli držati
tih mjera čitavo ljeto, i kad počnete uvoditi mjere potpunog
lockdowna, ljudi ne mogu dugo izdržati, onda imate taj jo-jo
efekt, kao recimo u Češkoj gdje stalno pada i skače. Realno,
mjere strože nego što imamo mi, a pogotovo ova ideja
maski na otvorenom koja je potpuno suluda, ne služi ničemu.
Potrebno je imati set mjera da usporimo širenje virusa, a
najvažnije od svega je osobni oprez. Znači da svatko od nas
pazi da se ne zarazi, i to danas posebno vrijedi za one
najstarije koji još nisu cijepljeni jer cjepivo je tu,
a dolazi nam nekoliko tisuća doza u nekoliko tjedana,
moći ćemo cijepiti sve najstarije. Doista je šteta da se
netko od njih sada zarazi.”
Kada bismo doista trebali vidjeti da funkcionira taj
koktel toga da su neki ljudi primili cjepivo i toga da su mnogi
preboljeli koronu?
“Već sad vidimo da funkcionira budući da porast koji vidimo sada
je puno sporiji nego što smo imali na jesen, kada je većina ljudi
još bila neotporna i puno brže se širila epidemija i mi smo tad
imali porasti od preko 100 posto tjedno u nekom periodu.
Danas smo zabrinuti s porastom od 40 posto tjedno, koji se nadam
da će uskoro početi padati pa da uskoro toga neće više biti.
Znači to već sad djeluje jer se epidemija ne širi tom brzinom, a
pogotovo djeluje jer je manji broj ljudi koji završe u
bolnici. Mi smo imali porast od oko 80 posto hospitalizacija,
broj ljudi koji završava u bolnici svaki dan je narastao nešto
više od toga, ali manje od 100 posto, ali broj slučajeva je
narastao pet puta. Znači imamo situaciju gdje upola manje ljudi
završava u bolnici nego što je to bilo prije.”
Morate priznati da se nešto događa u odnosu kada smo
uspoređivali ove brojke danas u odnosu na brojke prije
mjesec dana – vidi se da brojke rastu i da iz tjedna u
tjedan. Što je to onda koa nisu otvaranje kafića, gužve,
druženja, ono što prije toga nismo mogli?
“Ono što se čini da B117 nešto zarazniji od onog starog soja i
praktički ga je zamijenio. Mi danas u Zagrebu, mislim da imamo
oko 80 posto britanskog soja, u nekim regijama na obali
gotovo 100 posto, znači on je sigurno pridonio rastu, ali taj
rast je već potrošen. Sad kad je stari soj izbačen, imamo novi
soj koji je u igri i činjenica je da je druženje nešto
što pomaže širenju virusa. Virus ne može prijeći nego s osobe na
osobu, a opet jako je važno voditi računa o tome da mi u
Hrvatskoj imamo sigurno milijun i pol, možda i više ljudi koji su
oporavljeni i mogu normalno funkcionirati, imamo 400.000 ljudi
koji su cijepljeni, gotovo polovina svih onih iznad 70 godina je
već cijepljena tako da je situacija daleko od bilo kakvog razloga
za paniku – za oprez, da. Pogotovo oprez rizičnih skupina,
ali moramo nastaviti funkcionirati jer život mora ići
dalje.”
Mislite da se neće dogoditi da današnja velika brojka
predviđa da će za dva ili tri tjedna biti velik broj umrlih?
Mislite da se to u ovom slučaju neće dogoditi zbog svih
ovih faktora?
“Mi ćemo imati određeni porast broja preminulih, to se ne može
izbjeći jer veći broj zaraženih uvijek donosi veći broj umrlih,
ali ono što sada vidimo – i hospitalizacije su na nižoj
razini, znači tu već imamo smanjenje za pola i ono što
vidimo da je broj najstarijih u bolnicama bitno opao. On
se više nego prepolovio i ti mlađi ljudi će opet puno
rjeđe umrijeti kad završe u bolnicama tako da očekujem da će
smrtnost u ovom, nazovimo ga, trećem valu biti najmanje
jedno tri puta manja nego što je bila u drugom valu u odnosu
na broj zaraženih.”
Dakle vi ste optimistični i ne mislite da će biti
sada tolika katastrofa kako mnogi strahuju da će nakon Uskrsa
biti pune bolnice, svi respiratori?
“Optimisitčan sam od travnja prošle godine kada su prve
serološke studije u New Yorku pokazale da su procjene i 10 puta
pogrešne i da je ovaj virus 10 puta manje
smrtonosan nego što smo se bojali na početku. Ovaj virus je
ubio određen broj ljudi, ali je to u rangu, možda dva puta
gore od 2017. koja nije bila godina u kojoj smo imali takve
panične reakcije. Mislim da ćemo mi iz ovoga izaći. Iz ove
pandemije moramo izvući pouke, u prvom redu izvući pouke da
nemamo pretjerane reakcije koje ne daju očekivani
odgovor, a ono što smo naučili – lockdowni, zaključavanja nisu
rješenje.Edukacija, mjere osobnog opreza, određene restrikcije su
u redu, ali sva ova suvišna zatvaranja rade puno više štete nego
koristi.”