Utvrdili su da bi sjeverna polutka mogla imati ljeto koje započinje početkom svibnja, a završava sredinom listopada do 2100. godine
Klimatska kriza utječe na naš planet u tolikoj mjeri da
bi ljeta na sjevernoj polutci mogla potrajati i do pola
godine do 2100. godine, upozorili su znanstvenici.
To ne znači dulje izležavanje na suncu, već dramatične utjecaje
na ljudsko zdravlje, poljoprivredu i ekologiju, piše
Science alert.
Rizici za čovječanstvo će se samo pogoršati
Iako bi produljeno razdoblje sunčanog vremena u početku moglo
zvučati privlačno, tako značajan pomak u godišnjim
dobima može prouzročiti goleme poremećaje u ekosustavima
koji su uravnoteženi s trenutnim vremenom i temperaturama.
Od dugih vrućih razdoblja i šumskih požara, pa sve do
promjenjivih migracija životinja koje utječu na prehrambeni
lanac, studija zaključuje da će se, ako se globalno zagrijavanje
nastavi, rizici za čovječanstvo s vremenom samo pogoršati.
Promjene su se već počele događati.
“Ljeta su sve dulja, a zime sve kraće i toplije zbog globalnog
zatopljenja”, kaže oceanograf Yuping Guan iz
Kineske akademije znanosti.
Znanstvenici su promatrali dnevne klimatske podatke od 1952.
do 2011., obilježavajući dane s najtoplijih 25 posto temperatura
tih godina kao ljetne mjesece, a one s najhladnijim temperaturama
kao zimske mjesece.
Analiza je otkrila da se ljeto u prosjeku produljilo sa 78
na 95 dana od 1952. do 2011., a zima se skratila sa 76 na 73
dana. Proljeće i jesen također su se skratila, za devet, odnosno
pet dana. Dok proljeće i ljeto počinju postupno ranije, jesen i
zima počinju kasnije.
Mediteranska regija doživjela je najviše promjena
Utvrdili su da bi sjeverna polutka do 2100. godine mogla imati
ljeto koje započinje početkom svibnja, a završava sredinom
listopada.
To bi donijelo niz posljedica, a neke od njih je
više vremena s alergenim peludom u zraku i daljnje
širenje tropskih komaraca koji prenose bolesti.
“Brojne su studije već pokazale da promjena godišnjeg doba
uzrokuje značajne rizike za okoliš i zdravlje”, kaže Guan.
Na temelju podataka prikupljenih od 1952. godine, mediteranska
regija i Tibetanska visoravan doživjele su najviše promjena kada
su sezonski ciklusi u pitanju, ali malo je vjerojatno da će bilo
koji dio svijeta moći izbjeći udarce klimatskih promjena.
Izvor:
Vijesti.hr