''Ako ćemo ikada izaći iz ove krize to će biti onda kada se napravi dovoljno cjepiva za cijelu populaciju''
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorilo se o godinu dana pandemije
i epidemiološkoj situaciji u susjednim zemljama, ali i o
aktualnoj situaciji sa cjepivom.
Beogradski infektolog, Dragan Delić, rekao je da
u Srbiji od druge polovice listopada traje treći val infekcije, a
traje i danas. “Pandemija je otkrila značajne sustave u
zdravstvenim sustavima”, rekao je napominjući da zdravstveni
sustavi nisu dočekali spremni ovu pandemiju.
Premda je Srbija cijepila veliki broj stanovnika u odnosu na neke
druge države, Delić smatra poželjnim cijepiti tri milijuna ljudi.
“Treba biti zaštićeno oko pet milijuna ljudi da bi se uopće ušlo
u mirno razdoblje”, rekao je.
‘Od početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema
kompromisa za medicinare’
“Nije bilo najsretnije rješenje da se formira krizni štab. Od
početka se govori o nekim kompromisima, a ja govorim da nema
kompromisa za medicinare. Govori se i o postizanju balansa s
ekonomijom. Za mene kao liječnika nema govora o nekim uslužnim
djelatnostima, već samo o bolesti i bolesnim ljudima. Ne mogu
liječnici sudjelovati u balansu. To je neprihvatljivo i
neetički”, kazao je.
Također, Delić je rekao da je bitno da stanovnici imaju
povjerenja u osobe koje donose odluke te da je sada “problem s
onima koji su sumnjičavi”. “Pandemija je pokazala koji je
preventivni značaj medicine. Ona je dosad bila marginalizirana,
zapostavljena. Vrlo je bitna epidemiologija, higijena, socijalna
medicina. To su bile zapostavljene grane, pa su nam se vratile
kao bumerang”, dodao je i naglasio da “nema boljeg rješenja od
cijepljenja”.
‘Zabrinjavajuća’ situacija u BiH
O “vrlo složenoj i kompliciranoj” epidemiološkoj situaciji u BiH
govorila je Mirsada Hukić, spec. mikrobiologije
i subspec. virusologije, navodeći da između razina vlasti nema
dovoljne koordinacije.
“Situacija je postala zabrinjavajuća. Akademija znanosti BiH je
preuzela na sebe dio odgovornosti i osnovala je centar za
kontrolu bolesti. Napravljen je geoportal na kojemu se može
vidjeti trenutačno stanje i kako se kreće razvoj bolesti”, rekla
je Hukić.
Prodekan Medicinskog fakulteta u Ljubljani, predstojnik Instituta
za mikrobiologiju i imunologiju, Miroslav
Petrovec, rekao je da tzv. policijski sat nije popularan
te dodao da postoje diskusije koliko on zapravo može zaustaviti
pandemiju. “Zabrinjava nas što nam se javlja brazilski,
južnoafrički i britanski soj. To nas vrlo zabrinjava”, istaknuo
je.
‘Mutacije virusa otežale su situaciju’
Ravnateljica klinike za Infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”,
Alemka Markotić rekla je da su mutacije virusa
otežale situaciju. “Britanski soj je zavladao Europom.
Južnoafrički je u oko 5% detektiran, a brazilski je u samo
nekoliko zemalja. Dvojbe su oko toga koliko će postojeća cjepiva
uspješno djelovati na te mutacije”, kazala je.
Markotić je dodala da je kolega iz Belgije rekao da
je južnoafrički soj ušao u jedan dom za starije, gdje su svi
bili cijepljeni, i da je dobro da nije bilo težih oblika
oboljenja i smrtnosti.
Ravnatelj KB “Dubrava”, Ivica Lukšić, smatra da
je ova godina različita od svih dosadašnjih te da je na površinu
izbacila niz dobrih stvari, ali i slabosti. “Imamo veliko
iskustvo pa smo puno relaksiraniji nego godinu dana prije.
Ministarstvo sve koordinira, puno je bolje sve organizirano nego
prije godinu dana. Svaka bolnica ima svoj covid odjel. Lakše se
nositi s povećanim brojevima novooboljelih” rekao je. Lukšić je
naglasio da smo danas ekipiraniji i s velikim iskustvom iza nas.
Osam država zaustavilo je cijepljenje AstraZenecom
Osam europskih zemalja zaustavilo je cijepljenje cjepivom
AstraZenece zbog određenih nuspojava, a Hrvatska je kupila
najveći broj tog cjepiva. Markotić je napomenula da jedan smrtni
ishod i embolija nisu povezani s cijepljenjem.
“Broj ljudi s embolijom u cijepljenim nije viši od normalne
populacije. To nam govori u prilog da ne mora to biti nužno
vezano uz cjepivo. U svakoj proizvodnji imate određene serije
cjepiva. Serije su po par sto tisuća. Normalna je procedura da
ako imate određenu seriju uz koju se veže određena sumnja, onda
se zaustavi cijepljenje tom serijom ondje gdje to postoji”, rekla
je. Također, dodala je da sporne serije cjepiva nisu stigle u
Hrvatsku.
‘Najbolja cjepiva – ona koja su dostupna’
Petrovec, komentirajući je li EU razočarala svoje građane jer
nije na vrijeme nabavila cjepiva, smatra da EU možda nije
iskoristila sve što je mogla kako bi ostvarila ono što je i
dogovarala. “Oni koji su platili više, lakše su došli do
cjepiva”, rekao je ističući da je to pročitao u jednom njemačkom
listu.
“Nikada nije bilo u ovakvoj situaciji jasno koji će proizvođač
biti najbolji. Napravljeno je što je bilo najbolje moguće. Na
kraju Europa nije dobila ono što je trebala. Ako ćemo ikada izaći
iz ove krize to će biti onda kada se napravi dovoljno cjepiva za
cijelu populaciju”, rekao je Petrovec.
Budući da je BiH još uvijek bez cjepiva, Hukić je rekla da ona
trenutno nije u poziciji ocjenjivati cjepiva. “Mi smo na samom
početku, još uvijek pregovaramo. Kod nas je to još uvijek za veću
populaciju misaona imenica. Vrlo sam tužna zbog toga što puno
zaostajemo za čitavom Europom. Što se cjepiva tiče preferiram
Pfizera i Modernu. Ostale smatram također dobre. A najbolja je
ona koja je dostupna, barem za nas u Bosni i Hercegovini”, kazala
je.