Cjepivo je postalo i glavna tema međunarodne politike, ali više od svega brine što epidemija i dalje ne posustaje neovisno ima li ili nema cjepiva
Cjepivo je postalo i glavna tema međunarodne politike, ali više
od svega brine što epidemija i dalje ne posustaje neovisno ima li
ili nema cjepiva. Srbija je ruskim i kineskim cijepivom
procijepljena više od 20 posto a broj zaraženih ponovo raste, kao
i u BiH koja uopće nije procijepljena.
Pale su u vodu i teorije o sezonalnosti virusa koji upravo žari i
pali južnom Amerikom a ondje sigurno sad nije zima a na primjeru
Lombardije padaju u vodu teorije o imunitetu krda.
Talijanske bolnice opet pune
Od 100.000 ljudi koliko je do danas umrlo u Italiji, u Lombardiji
je umrlo više od 30.000 ljudi, što je više nego u oba svjetska
rata zajedno a usprkos visokoj zaraženosti ondje epidemija ni
danas ne posustaje i Lombardija je i dalje u crvenoj zoni iz koje
se bez propusnice ne može ni ući ni izaći, a djeca već godinu
dana ne idu školu.
A Austrija prvi puta izolira čitav jedan grad. Od srijede nitko
neće moći izaći iz Bečkog Novog Mjesta bez PCR testa, a karantenu
će nadzirati 300 vojnika.
Intenzivni odjeli bolnica na sjeveru Italije ponovno su puni.
Godinu dana nakon što je Lombardija bila koronom najpogođenija
regija svijeta, razmahao se treći val i to uglavnom onaj
britanski, zarazniji soj. U zemlji se dnevno zarazi preko 20
tisuća ljudi, umire ih 350. Kako potvrđuje naša liječnica u
Padovi, od imuniteta krda nema ni I.
”Puno stvari pada u vodu. Vidjeli smo na početku, došli smo do
zaključka da je virus bio elektivan prema starijim osobama, onima
s više komorbiditeta itd., sad smo došli na ove nove varijante
gdje smo shvatili da je virus možda zarazniji, ne opasniji, i da
posebno cilja mlađu dob. Sve to skupa nas dovodi do činjenice da
je neminovna situacija novog lockdowna”, rekla je Nela
Sršen iz Sveučilišne bolnice u Padovi.
S gotovo četvrtinom procijepljenog stanovništva, Srbija je među
vodećima u svijetu, ali imaju sve više zaraženih.
Još je gore i u BiH
”Ovo je očekivano, ne pridržavajući se mjera, slijedi neka
kazna”, kazao je Miki Antić iz Beograda.
Vlast odluku odgađa, ali epidemiolozi traže potpuni lockdown
barem na dva tjedna. ”Izgleda da je jedini izlaz koji svi vide
da prestane medicinski dio Kriznog stožera da funkcionira. To je
potpuno besmisleno”, rekao je glavni epidemiolog u Srbiji
Predrag Kon.
Još je gore u BiH. Činilo se da je situacija dobra, ali sada
brojke rastu iz dana u dan. U Federaciji tek formiraju komisiju
koja će naručiti cjepiva, a mjere se razlikuju od entiteta do
županija. Sarajevo opet ide u lockdown, ali samo za vikend.
”Ne možemo spriječiti mlade da idu u istočno Sarajevo ili na
koncert u Kiseljak, ili u Visoko ili u Mostar”, kazao je
Edin Forto, premijer Kantona Sarajeva.
Sarajevski ugostitelji zato se bune jer neće dobiti naknadu, a
gosti će ići ondje gdje kafići normalno rade.
”Mi tražimo da nas skroz zatvore, da proglase izvanredno stanje
i da nam sve plate što mi smo u minusu. Ništa drugo”, rekao je
Amar Trbović iz Udruženja sarajevskih
ugostitelja.
Cijeli jedan grad prvi put zatvara Austrija. Od sutra nitko neće
moći izaći iz Bečkog Novog Mjesta, grada veličine Karlovca, kaže
nam zaposlenica tamošnje bolnice.
Što nas čeka na ljeto?
”Nisu se još odredili hoće li to činiti vojska ili policija, ali
planirano je da nasumično, dakle slučajnim odabirom, rade
kontrole. Svi pri izlasku iz grada moraju imati antigenski test,
ne stariji od 48 sati, PCR test može biti star do 72 sata”,
rekla je Aida Mandžuka iz Bečkog Novog Mjesta u
Austriji.
Najgoru fazu epidemije proživljava i Brazil, čiji je zdravstveni
sustav na koljenima. S više od četvrt milijuna umrlih na drugom
su mjestu nakon SAD-a, a posljednjih dana padaju rekordi u dnevno
zaraženima. Predsjednika mnogi smatraju drugim virusom.
”Prestanite dizati galamu i cviliti! Koliko ćete još nastavljati
plakati zbog toga? Moramo se suočiti s problemom”, izjavio je
predsjednik Brazila Jair Bolsonaro.
Očito je da u pitanje dolazi i sezonalnost virusa, jer se na
brazilskih plus 28 virus i dalje nesmiljeno širi.
”Zemlje Južne Amerike i juga Afrike nisu imale potpuni
nestanak virusa tijekom njihovog ljeta, što znači da je
vjerojatno taj sezonalni učinak snažno izražen u uvjetima niske,
odnosno dobro kontrolirane epidemije. Ljeto trebamo shvatiti kao
razdoblje u kojem ćemo imati manji opseg mjera, kao i priliku za
cijepljenje, kako bismo što spremniji dočekali jesen”, rekao je
član znanstvenog savjeta Vlade Ozren
Polašek.
Čak i uz sve preboljele, pa i sve više cijepljenih, situacija u
susjedstvu pokazuje da bi se do ljeta svašta moglo
promijeniti.