Na biciklima ili automobilima s torbom za dostavu radi više od 400 000 hrvatskih građana
Bolje radne uvjete do kraja godine trebali bi dobiti radnici
digitalnih platformi, većinom dostavljači i vozači. Naime, takav
način rada koji je postao hit u pandemiji trebao bi se urediti
izmjenama Zakona o radu. Prema posljednjem istraživanju, na
biciklima ili u automobilima s torbom za dostavu radilo je više
od 400 000 hrvatskih građana.
Po suncu, kiši i snijegu, 25-godišnji Nikola na svom biciklu
dostavlja hranu.
“Već dva mjeseca sad, otkad je bila ova karantena i onda sam
rekao pošto su zatvoreni kafići, a imam drugi posao kao konobar,
pa sam rekao zašto ne Wolt voziti kad mogu honorarno. Malo kad je
hladnije i kiša pada bolje se obučeš i to je to. Nisam nikakvih
neugodnih iskustva imao u prometu niti s ljudima koji naručuju.
Sve ok prolazi za sad”, izjavio je Nikola Merdita, dostavljač.
Najčešća ruta mu je centar grada, a uz konobarenje, kao
dostavljač radi 20 sati na tjedan.
”Da se zaraditi, po danu, 200, 300, 400 kuna čak, ako ne i više,
ako se radi baš cijeli dan i ako ima dosta narudžbi”, rekao je
Merdita.
Prema istraživanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i
radnih uvjeta iz 2019., u Hrvatskoj je rad putem digitalnih
platformi isprobalo gotovo 11 posto populacije, odnosno više od
440 000 građana. Za njih 40 tisuća, to je bio glavni izvor
prihoda, no nije definiran ugovorom o radu.
“Problem je u tome što ti ljudi nemaju zaštite. Oni nemaju
zaštite od nesreća, niti imaju dostojnu plaću, uvjete rada niti
radno vrijeme. Puno toga je njima plaćeno bilo da je riječ samo o
dostavi, pa onda koliko su dostavili hrane ili ako je riječ o
taxi vožnji, samo ono razdoblje koliko je vožnje zapravo bilo”,
kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih
sindikata.
I zato će predstojeće izmjene Zakona o radu obuhvatiti i
platformske radnike.
”Ono što je smisao, da tu budemo jedna od predvodnica zemalja
koje su to na zakonodavan način riješile. Mi ne možemo se
konfrontirati sa svjetskim trendovima, s onime što se događa u
ekonomiji i generalno u društvu, ali možemo ta radna mjesta
učiniti sigurnijim, stabilnijim i boljim”, izjavio je Josip
Aladrović, ministar rada.
Isto traži i Europska unija te ističe, ako socijalni partneri
zemalja članica sami ne dogovore uvjete rada, Komisija će do
kraja godine Izići s vlastitim prijedlogom zakonskog rješenja.