Budućnost i sadašnjost koja je brojnim roditeljima nepoznanica, ali koju si ipak mogu olakšati
“Dogodi se jedanput na 10 tisuća, 100 tisuća, dogodi se sitnica,
sekunda, ništa, možeš odustati ili se nastaviti boriti, nije lako
boriti se, ali evo, tu sam.”
Rok bi danas imao 15 godina. Njegov tata Domagoj
Jakopović Ribafish opisuje ga kao veselog,
inteligentnog, hrabrog i znatiželjnog dječaka. Oduzeo si je život
prije tri godine. Je li riječ o nesretnom slučaju, pokusu dječjeg
istraživačkog duha koji je pošao po krivu – pitanje je koje
zauvijek ostaje teško breme.
“Netko kaže da vrijeme liječi sve rane, ali nije istina, svaki
dan je tu, svaki dan je mališa uz mene, svaki dan se okrenem,
vidim ga u nekom tinejdžeru oko sebe i zamišljam šta je moglo bit
bolje, šta je moglo bit pametnije, kako sam ja mogao nešto više
napraviti, ali to je sve besmisleno, život je takav, kad mislite
da život više nema smisla, kao idi dalje bori se, nećeš dobiti
odgovore, ali možeš probat napravit nešto bolje. Cijelo to
vrijeme shvaćam da je i Rok kao i cijela generacija njegova i ova
koja je došla poslije njega previše vremena provode uz te igrice,
uz kompjuter, općenito uz ekrane.”
Što je virtualno, a što stvarno
Rok je, kao i većina njegovih vršnjaka, volio igrice.
“Svake godine kad bi naletio na nešto novo to je bilo skroz
iznenađenje, sa velikim entuzijazmom i oduševljenjem je to on
meni pričao. ”
Na pitanje smatra li da je Rok možda izgubio pojam o tome što je
virtualno, a što stvarno, Domagoj odgovara:
“Puno doktora kasnije, puno psihologa, psihijatara svega došao
sam do tog nekog zaključka i pričajući sa ljudima koji su prošli
kroz isto, jako puno ljudi ima slične probleme, ne toliko grozne
ali vrlo slične – klinci u tom nekom razdoblju, 11, 12, 13 godina
ne znaju razlikovat stvarnost od virtualnosti. To je nekakav
primjer gdje sam baš ja znao odigrati s njim Super Maria gdje
bismo mi zajedno to igrali, to je bila jedna od rijetkih
nenasilnih simpatičnih igara, gdje taj glavni lik ima bezbroj
života, on je neuništiv, i ti samo onako kad padneš u neku
provaliju vratiš se nazad, živ si zdrav si. Svaki naš zajednički
vikend bismo išli u kino, i jedan od zadnjih tih filmova, kad se
to dogodi onda vratiš sve unazad, gledaš gdje je bio taj neki
okidač, a to bi mogao biti nekakav film gdje glavni lik padne i
onda mu se vrate životi. Jako je ta tanka granica i teško ju je
prepoznati.”
Kao da se svijet suočava s nevidljivim neprijateljem, negdje u
bespućima interneta, igrica i društvenih mreža – neki su trendovi
postali opasni po život. Posljednji je slučaj onaj desetogodišnje
djevojčice u Italiji koja se ugušila pokušavajući izvesti
takozvani Blackout challenge ili igru gušenja do nesvjestice na
najpopularnijoj društvenoj mreži za mlade – TikToku. Zbog toga je
talijanska Regulatorna agencija za privatnost podataka naredila
aplikaciji da blokira račune svih korisnika u zemlji čiju dob ne
može provjeriti, a istraga slučaja još traje. I MUP Republike
Srpske prije dva dana objavio je zastrašujuće upozorenje.
“Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske obaviješteno
je od strane Interpola da je za danas, 03.03. 2021. godine,
najavljeno masovno samoubojstvo mladih osoba na društvenoj mreži
“TikTok. Iako se prema do sada prikupljenim informacijama, ovaj
poziv odnosi na lokalnu “TikTok” grupu u Rusiji, pripadnici
Ministarstva u cilju prevencije bilo kakve negativne posljedice,
pristupaju s maksimalnom opreznošću.”
Opasni izazovi nisu zaobišli ni Hrvatsku. Posljednja igra koja je
izazvala brigu javnosti, pojavila se među učenicima osnovne škole
na zagrebačkoj Kajzerici. Obavijest o potencijalno opasnoj igri
škola je odmah mailom uputila roditeljima i stavila na svoju
internetsku stranicu. Ondje stoji da je riječ o izazovu koji se
navodno proširio TikTokom u kojem učenik legne na cestu i čeka da
se automobil približi pri čemu se mora brzo izmaknuti.
Stručni tim škole slučaj još istražuje. Istražili smo što je
TikTok – nova internetska senzacija i najbrže rastuća društvena
mreža koja je do sad preuzeta više od 2 milijarde puta i broji
800 milijuna aktivnih korisnika. Mia
Biberović s Netokracije objašnjava nam kako ta
mreža najveću popularnost bilježi u posljednjih godinu dana zbog
pandemije koronavirusa koja je mnoge ostavila bez društva.
“Sam TikTok osim što omogućuje gledanje sadržaja, omogućuje i
kreiranje i ima set alata za editiranje videa. Mnogi mladi imaju
Facebook profile, imaju Instagram profile, ali na Facebooku će
slabo komunicirati baš zato što su tamo njihovi roditelji, čak i
bake i djedovi, pa neće tamo toliko slobodno komunicirati kao na
nekim drugim platformama gdje su okruženi svojim vršnjacima.
TikTok je i za konzumaciju sadržaja, ali i kreiranje i za
saznavanje novih stvari i za sudjelovanje u glupostima ali to je
nekakvo doba tinejdžerstva i adolescencije kada tražimo kome i
kamo pripadamo i vjerujem da će mnogima obilježiti upravo
platforma kao što je TikTok. ”
Budućnost i sadašnjost koja je brojnim roditeljima nepoznanica
Djeca u gomili sadržaja mogu naći i eksplicitni sadržaj koji
nikako ne bi smjeli vidjeti. Iako većina društvenih mreža
uvjetuje da korisnik ima minimalno 13 godina da bi se uopće mogao
registrirati, a sam TikTok preporučuje minimalno 16, djeca
pronađu način da se registriraju.
“Mladi su i danas kao i godinama i desetljećima prije skloni
traženju uzbuđenja, skloni su preuzimanju rizika, mladi smatraju
da se njima loše stvari ne mogu dogoditi jednako kao što će se
dogoditi drugima, dakle imaju taj jedan osjećaj neranjivosti i
ako se sjetimo sebe u adolescentnoj dobi sigurno smo napravili
nešto što je više rizično, nego što bismo to napravili danas.”
Bilo zbog popularnosti ili adrenalina, ima onih koji svjesno zbog
društvenih mreža svoj život dovode u opasnost. Baš u Hrvatskoj
prošle je godine 19-togodišnji Britanac visio s najviše građevine
u zemlji. Adam Lockwood s poznanikom Hrvatom na dimnjak
termoelektrane u Plominu visok 340 metara popeo se usred noći.
Zaštitari ih nisu primijetili. Ondje je proveo 21 sat, sve je
snimio mobitelom i objavio na YouTubeu.
O tome koje su granice korisnici društvenih mreža spremni
prijeći, razgovarali smo s 25-godišnjim Dariom
Marčacem kojeg na TikToku prati više od pola
milijuna ljudi i od toga živi. Objašnjava nam zašto mladi toliko
vole baš TikTok.
“Zato što je jako prirodan, nema nekih maski, kad otvoriš samu
aplikaciju svi su ljudi. Na Instagramu je sve savršenstvo, moraš
biti lijepo našminkana, mora ti bit savršeno uhvaćen kadar, moraš
bit lijepo obučena, na TikToku je sve više spontano, svi smo u
nekom prirodnom ambijentu. Ili smo doma ili smo vani, zabavljamo
se, puno je jednostavnija aplikacija od ostalih.”
TikTok je, kaže, zabavna aplikacija koja nudi puno više dobrog
nego lošeg. Tvrdi da je dobro reguliran, ali da je i odgovornost
roditelja da pripaze.
“Potičem sve roditelje da gledaju ono što im djeca gledaju, da
prouče o kakvim se TikTokerima radi, kakav sadržaj postoji i da
postane regulirano, da nije samo onako evo skini si taj TikTok pa
radi što želiš. I to nije vezano samo uz TikTok, vezano je za
apsolutno sve za Internetu, može se pronaći bilo šta.”
Budućnost i sadašnjost koja je brojnim roditeljima nepoznanica,
ali koju si ipak mogu olakšati. Kako? Zna Mia
Roje-Đapić iz Poliklinike za zaštitu djece i
maloljetnika.
“U samom TikToku se može puno toga podesiti što se tiče samog
sadržaja koji se prikazuje i samoga profila, za sve maloljetne ja
bih preporučila da profili budu privatni, da se isključi
predlaganje profila drugima. Ograničila bih tko može slati
privatne poruke, najbolje nitko, eventualno prijatelji. Osim toga
roditelj može upariti svoj TikTok sa TikTokom svog djeteta. Može
se podesiti stvarno puno toga; i vrijeme korištenja zaslona, i
koje aplikacije se mogu koristiti u određeno dio dana, koje
aplikacije se uopće ne mogu koristiti, vrsta sadržaja, može se
ograničiti da se ne prikazuje eksplicitni sadržaj.”
Kako djeci dati slobodu i ne braniti im društvene mreže i
aplikacije, a opet biti sigurni da će sve biti pod kontrolom?
Time se u ovoj priči bavila Potraga.