Očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovini ožujka, kazao je prošli tjedan ministar Horvat
Država je krenula u novi krug pregovora o subvencioniranim
kreditima za kuće i stanove za mlade što je u prošlosti uvijek
dovodilo do skoka cijena i malog zastoja na tržištu nekretnina
jer dio kupaca čeka objavu natječaja prije
nego krene u realizaciju kupnje doma.
Poziv građanima početkom ožujka
Ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine
Darko Horvat je s predstavnicima
Agencije za pravni promet i posredovanje
nekretninama početkom veljače održao je na tu temu
inicijalni sastanak s bankarima, a u roku dva tjedna očekuje se i
poziv da oni dostave ponudu vezanu uz visinu kamata za
subvencionirane kredite.
“Očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u
prvoj polovini ožujka”, poručio je nakon tog sastanka ministar
Horvat. Vlada je ove godine za subvencioniranje novih kupnji
planirala 50 milijuna kuna, dok je za pokrivanje
subvencija za kredite iz ranijih godina planirano još
213,5 milijuna kuna.
Uvjeti za subvencije
Zakonski uvjeti za subvencioniranje stambenog kredita i ove
godine su slični prošlogodišnjim. Da bi se kvalificirali ne
smijete biti stariji od 45 godina prilikom podnošenja zahtjeva i
ne smijete vi ili partner imati kuću ili stan u svom vlasništvu,
a ako imate samo jednu kuću ili stan morate se obvezati da ćete
je prodati u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o
subvencioniranom kreditu.
Država će subvencionirati prvih pet godina otplate kredita i to
od 30 do 51 posto anuiteta,
ovisno u kojoj od osam skupina po indeksu razvijenosti se nalazi
grad ili općina u kojoj kupujete. U zadnjoj skupini s najmanjom
subvencijom od 30 posto su Zagreb, Rijeka, Split, Zadar i
Varaždin.
Postoji i mogućnost produženja subvencije i to za jednu godinu za
svako dijete u trenutku donošenja odluke APN-a o subvencioniranom
kreditu te za dvije godine po svakom rođenom ili posvojenom
djetetu u razdoblju subvencioniranja kredita. Efektivna kamatna
stopa ne smije biti veća od 3,75 posto godišnje.
“Zbog APN-a očekujemo povećanu aktivnost na tržištu”
Osnivač i direktor tvrtke Opereta nekretnine, koja uglavnom
posluje s nekretninama u Zagrebu, Boro
Vujović kazao je za RTL.hr da ne
očekuje zastoj na tržištu nekretnina u vremenu do objave
natječaja APN-a.
“APN će ići kroz mjesec dana i tajming je jako dobar jer ljudi
imaju vremena skupiti dokumentaciju, naći stan i dobiti odobrenje
banke. Zbog APN-a sada baš očekujemo povećanu aktivnost na
tržištu”, kazao je Vujović.
Iako bi mnogi očekivali da je zbog korona krize pala prodaja
stanova i kuća, Vujović kaže da je stanje upravo suprotno, a kao
jedan od razloga “živosti” tržišta navodi i činjenicu da su
građani manje išli na skijanje.
“Mi aktivnost mjerimo po broju upita za nekretnine. Siječanj ove
godine je jači nego onaj prošle godine. Razlog leži i u činjenici
da ove godine nije bilo skijanja. Obično za praznike pa do 15.
siječnja nitko ništa ne radi. Ali ove godine toga nije bilo i
ljudi su gledali nekretnine”, rekao je.
Stanovnici centra Zagreba traže novogradnje ili sele na
periferiju
“Aktivnost na tržištu je podjednaka ove i prošle godine. I prošle
godine smo imali najavljen APN krajem ožujka pa je već u ovo
vrijeme bila ‘forza’ na tržištu jer su ljudi tražili, gledali i
kupovali nekretnine”, rekao je Vujović.
Njegova agencija uglavnom posluje u Zagrebu, a kaže da su cijene
nekretnina u prošlog godini bile otprilike jednake kao i u
godini prije, bez obzira na korona krizu i potres koji je oštetio
mnoge zgrade u centru. No, u Zagrebu se, prema njegovim
riječima, događa jedan drugi trend.
“Stvorena je nekakva unutarnja migracija. Ljudi iz starijih
zgrada iz centra Zagreba zbog potresa su u strahu i kupuju
gotove novogradnje na drugim lokacijama. Puno vlasnika
nekretnina iz centra kupuju novije nekretnine u centru ili u
drugim dijelovima grada”, kazao je i dodao da je novogradnjama
čak cijena i porasla u odnosu na prošlu godinu.
Otkrio je i zanimljivi detalj da je prošle godine više kupaca, u
prosjeku, kupovalo nekretninu putem kredita banaka nego u
gotovini. “U 2019. godini nam je 50 posto kupaca kupovalo
kreditom, a u 2020. ih je bilo više od 60 posto”, kazao nam je
Vujović.
“Subvencije bitno utječu na cijene, ali i dinamiku na
tržištu”
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja
poslovanja nekretninama pri HGK, na pitanje o novom krugu
subvencija, kazao je za RTL.hr da njihova udruga
od početka ne podržava takav oblik subvencioniranja države.
“Pozdravljamo što je država prepoznala da treba poticati
stanovanje, ali ova mjera ima nekoliko negativnih efekata i ona
može biti i bolja”, kazao je Ranilović te objašnjava:
“One bitno utječu na tržište, kako cijenom, a tako i dinamikom.
Tržište se prilagođava postavljenom roku pa se transakcije
odgađaju. Sve to bitno utječe i na cijene nekretnina. Mnogi ljudi
dva, tri ili četiri mjeseca prolongiraju svoju odluku u skladu s
rokom kada će biti subvencije”.
Smatra da bi trebalo subvencionirati kupnju u samo
određenim krajevima Hrvatske gdje je mala potražnja za
nekretninama. Njegovo udruženje se zalaže za subvencije koje bi
se davale kroz cijelu godinu i ne bi imale rokove pa ne bi
toliko utjecale na cijenu nekretnina, što smatraju
najnegativnijim efektom mjere.
“Pohvalno je i potičemo pomoć države, ali mislim da bi se ipak
trebali malo sjesti i prilagoditi mjeru realnim okvirima”,
rekao je te dodao da smatra da bi se novac mogao bolje
iskoristiti, a svejedno poticati ostanak i pomoć mladim
obiteljima i podizanje nataliteta.
Pao je promet, ali ne i cijene
Ranilovć kaže da je zbog krize prošle godine pao promet, ali ne i
cijene.
“Promet u 2020. u odnosu na 2019. godinu je za područje cijele
Hrvatske pao 11,6 posto. Smanjio se broj transakcija u 2020.
godini. U centru Zagreba je promet pao čak i 40 posto zbog
potresa. Najviše se kriza osjeti u padu prometa, dok kod cijena
toliko i ne. Ljudi nisu spremni još uvijek spustiti cijenu iako
ima razloga za spuštanje cijena nekih nekretnina. Najveći
generator rasta cijena su novogradnje, posebno u Zagrebu nakon
potresa”, kaže Ranilović i dodaje da ljudi novogradnje nakon
potresa doživljavaju “kao sigurna utočišta”.
“Ljudi će prije odabrati stan koji je novije izgradnje, sigurniji
i otporniji na potres, nego one stare. Sada je sigurnost postala
jedan od glavnih kriterija za kupovinu nekretnine, posebno u
gradu Zagrebu”, rekao je Ranilović.
Podaci DZS-a pokazuju rast cijena u prošloj godini
I posljednji objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku, za
treće tromjesečje 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019.,
pokazuju porast cijena nekretnina u svim segmentima.
Ukupni porast iznosio je 6,9 posto. Za starogradnju je to bio
porast od 7,6 posto, a novogradnju 1,6 posto. Cijene na Jadranu
su rasle 7,5 posto, a u Zagrebu 5,7 posto, dok je u ostatku
Hrvatske rast bio čak devet posto.
Prema posljednjoj statistici o cijenama stanova u novogradnji
koju je objavio DZS, kvadrat je prosječno u prvoj
polovini 2020. godine stajao 12.824 kuna ili oko 1700 eura.
U Zagrebu se za novogradnju moralo prosječno platiti 14.299 kuna
ili oko 1900 eura, a u ostatku Hrvatske to je iznosilo 11.263
kune ili oko 1500 eura.
Izvor:
Vijesti.hr