"Kada bi sada počela izdavati takva Covid putovnica, mlađe osobe, koje su na kraju reda za cijepljenje, bile bi diskriminirane", rekao je Beroš
Ministar zdravstva Vili Beroš gostovao je sinoć
u RTL Direktu.
Hrvatska je imala ludu sreću da nije među 70 zemalja gdje
su se pojavili novi sojevi ili samo ne znamo da je
stigao?
Ne znam koliko smo imali ludu sreću, ali znam da smo poduzeli
sve, uključujući i mjere na granicama, kako taj novi soj ne bi
došao. Još u prosincu prošle godine britanski Konzorcij za
istraživanje genoma virusa Covid-19 je detektirao da postoji više
varijanti virusa. Nama je poznata britanska B117 koja je prisutna
u 45 zemalja, a u 13 zemalja postoji lokalna traznicija. Širenje
tog virusa je nešto brže i stoga vjerujemo da se može prepoznati
ona regija gdje je incidencija novozaraženih najveća i to bi
moglo ukazivati indirektno na postojanje takvih varijanti virusa.
Postoji i južnoafrička koja je prsutna u 11 zemalja i nekim našim
susjednim. Sve to tjera na dodatni oprez. Sve te elemente uzimamo
u obzir kod određivanja mjra. Nema jasnih podataka da u Hrvatskoj
postoji tako neko žarište u kojem bi se infekcija brže širila i
tako indirektno ukazala na prisutnost novih varijanti. No, to
jedino možemo doznati sekvenciranjem i upravo se prilagođavamo
potrebi tog sekvenciranja. Angažirali smo brojne zdravstvene i
znanstvene kapacitete ne bi li upogonili isto. A i Europski
centar za kontrolu i prevenciju bolesti će za Hrvatsku i sve
ostale europske zemlje osigurati sekvenciranje za 200 uzoraka
tjedno. Oni preuzimaju i trošak transporta i evalluacije.
Klinički parametara koji bi na tako nešto ukazivalo nemamo.
Znate li u čemu je tajna slovenskog
neuspjeha?
Nisam upoznat s detlajima njihove epidemiološke situacije. Jasno
je da univerzalnog recepta za rješavanje epidemije nema. Iz dana
u dan potrebno je evaluiraqti brojne parametre, medicinske i
nemedicinske, i balansirati između mjera usjerenih očuvanju
zdravlja i usmjerenih očuvanju ekonomskih aktivnosti. Taj balans
je izrazito teško naći. Vjerujem da je u tome uzrok. Vjerujem da
su Sloveni jednako odogovrni kao i Hrvati u zadnje vrijeme
pokazuju iznimnu, osim nekih primjera, odgovornost što zajedno s
mjerama je polučilo ovu situaciju u Hrvatskoj.
Hoćete li evaluirati neke nelogične stvari – velika gužva
na Sljemenu i vikendom u toplicama i drugo?
Sve što je određeno kroz mjere ima nekakvog smisla. No, sveukupno
poštivanja i nepoštivanje mjera predstavljaju spektar u
epidemiji. To nije tipično samo za Hrvatsku nego za sve europske
zemlje. I u drugim zemljama se rađaju nelogičnosti. Kada govorimo
o kavi za van za kafiće i benzinske pumpe. Jesu li benzinske
pumpe mjesto za druženje, razgovor i sjedenje? Nisu, one su za
točenje benzina, a možemo uzeti i kavu za van, ali nakon toga
idemo i odlazimo.
No, u gradu u slastičarnici se može uzeti kava pa pred
njom stoji 20 ljudi s kavom. Zašto on smije, a oni iz kafića ne
smiju? Hoćete li 15. veljače neke od tih stvari revidirati da
imaju više smisla?
Vjerujem da će epidemiološka situacija i dalje biti stabilna i da
neće doći do pojave novih žarišta ili varijante i da ćemo moći
evaluirati sve te elemente i dalje polako relaksirati mjere.
Međutim, iznimno oprezno jer mjesta nestrpljenju nema. Iznimno
promišljeno i polako sve dolazi u obzir. Nikome od nas nije cilj
restriktivno djelovati. Djelujemo na one segmente života za koje
epidemiološka struka procjeni da su rizični.
Danas je bilo razgovora i o sprovodu Miroslava Tuđmana na
kojem je očito bilo više od 25 ljudi. I vi ste bili na sprovodu.
Koji je vaš odgovor na kritike da nije trebalo biti toliko
ljudi?
Zahvalio bih Gradskim grobljima na organizaciji tog pogreba jer
je sve bilo po epidemiološkim mjerama i pravilima Gradskih grolja
za pogrebe u vrijeme Covid epidemije. Sam lijes je doveden
pogrebnim vozilo na samu grobnicu prije početka pogreba.
Postojali su odjeljeni odjeljci s trakama na adekvadnoj
udaljenosti za obitelj, dužnosnike, članove Sabora, za vojsku,
Generalski zbor. Oni su imali ograđen prostor koji je bio
dovoljno udalje. I između svakog pojedinca je postojala distanca,
nosile su se maske, nije bilo fizičkog kontakta i Gradska groblja
su tako omogućila pridržavanje epidemioloških mjera.
No, drugi će reći da su i njima neki umrli pa svejedno
nije moglo biti više od 25 ljudi…
Na ovaj način mislim da je bilo moguće jer svi koji su bili znaju
da su na nekoliko punktova bili čuvari i redari iz Gradskih
groblja koji nisu dozvoljavali pristup osobama za koje to nije
bilo predviđeno. A sami ti punktovi su bili odvojeni.
Zašto je, da sam se cijepila dvaput ne mogu normalno
prijeći granicu nego opet moram na test. Kada će se to
razriješiti. Danska i Švedska govore da će imati spremne Covid
putovnice.
To ima smisla i imat će još više smisla u budućnosti ako će ova
epidemija dugo trajati. No, u ovom trenutku kada je
procjepljenost relativno niska, to i nema previše smisla. Jet
takva putovnica je namijenjena identifikaciji zaštićenih, a njih
je sada malo i rađa diskriminaciju i stigmatizaciju. Kada bi sada
počela izdavati takva Covid putovnica, mlađe osobe, koje su na
kraju reda za cijepljenje, bile bi diskriminirane. Ne bi mogle
putovati, sudjelovati na koncertima ili izložbama. Ili drugim
priredbama koje bi zahtijevale takvu Covid putovnicu. Ako će
ugroza dugo trajati vjerujem da će i to doći na red. No, na
razini EU-a mora se nači regulativa koja će ta etička i pravna
pitanja riješiti i omogućiti funkcionalnost. S obzirom da je
Hrvatska turistička zemlja, mislim da je za nas to posebno važno
jer nam je iznimno bitna sigurnost onih koji dolaze k nama na
ljetovanje.
Hoće li se situacija s brojem cijepljenih polako početi
popravljati i u Hrvatskoj? U utorak nam stiže cjepivo
AstraZenece. Koliko doza stiže i jeste li zadovoljni sada s tim
dogovorom?
Ovaj puta je to znatno bolje. AstraZeneca se obvezala isporućiti
154.966 doza u četiri tranše do kraja mjeseca. To bi trebalo biti
dovoljno za naše planove. No treba vidjeti i što će biti s drugim
proizvođačima – ne samo Hrvatska nego i Europska komisija,
pokušava postići…
Rusko i kinesko cjepivo dolaze u obzir? Hoćemo li i mi
dobiti i tražiti?
Učinkovitost i sigurnost su na prvom mjestu. Vlada RH ne može
dozvoliti primjenu nesigurnog cjepiva. Istina je da je europska
regulativa iznimno zahtjevna, ali isključivo iz razloga
sigurnosti. U trenutku kada rusko i kinesko cjepivo budu
evaluirani po EMA-i, nema nikakvog problema da oni budu i na
hrvatskom tržištu. Bez kliničkih dokaza da je cjepivo i
učinkovito i sigurno, ne možemo razmišljati o cjepljenju. A i
ruske zdravstvene vlasti kao i kineski proizvođači imaju
mogućnost aplicirati na EMA-u i već jesu. Prema nekim mojim
spoznajama dolazi u obzir da se čak tijekom travnja rusko cjepivo
odobri. I u tom slučaju ćemo poduzeti sve da ga osiguramo za naše
građane.
Dolazi li u obzir da se uzima samo jedna doza, kao što su
to činili Britanci?
EMA određuje pravila, a ona tvrdi da je ne. No, određeni imunitet
se stječe i nakon prve doze. Niži je nego se postiže imunitet
nakon docjepljivanja, ali nije toliko velik. Znači, ima neke
logike u tome, kao što razmišljaju Britanci, prvu dozu dali svima
jer na taj način postiže određena doza, ali taj imunitet niti je
tako dugog trajanja niti je toliko velik kao i prilikom
docjepljivanja. I to treba uzeti u obzir. Vjerujem da nakon
odobrena AstraZenecinog proizvoda od strane EMA-e i nakon
razgovora s ostalim proizvođačima, da ćemo se vratiti u one
nekakve ranije tračnice promišljanja o cijepljenju i da će to ići
dobrim tijekom.
Spominjalo vas se kao kandidata za gradonačelnika
Zagreb…
Zdravstvo je moj sektor. Imamo puno stvari koje moramo riješiti
osim korone.