Iz domovine ih je "otjeralo" razočaranje i neperspektivnost te nemogućnost rada i napredovanja u skladu sa sposobnošću i obrazovanjem
Prije korona pandemije, prema posljednjim istraživanjima vezanim
uz iseljavanje hrvatskih građana, do iseljavanja nije došlo
uvjetovano samo ekonomskim faktorom, nego je uzrok iseljavanju
poglavito u razdoblju nakon ulaska Hrvatske u EU bilo i
razočaranje i neperspektivnost te nemogućnost rada i napredovanja
u skladu sa sposobnošću i obrazovanjem. Na odluku o iseljavanju
iz Hrvatske, poglavito mladih stanovnika, prije razdoblja prvog i
drugog lockdowna odlučujući je bio i snažno prisutan utjecaj
političkih elita na gotovo svaki segment društvenog života,
iznosi ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti
doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj koja se bavila
o migracijskim trendovima u razdoblju pandemije i većem valu
povrata hrvatskih građana u domovinu.
“Povratak naših građana iz EU uslijed pandemije je porastao.
Nažalost za sada su nam dostupni samo djelomični podaci te se ne
može utvrditi koliko njih stvarno, a koliko njih se “privremeno”
vratilo odnosno koliko njih čeka oporavak gospodarstva zapadno
europskih zemalja i ponovno iseljavanje. Situacija je vrlo
šarolika. Svakako ono što zamjećujem je izmijenjena slika ostanka
i povratka. Optimizam bude činjenice da su se pojedini vratili i
započeli unatoč krizi vlastite poslove u domovini. Drugi se
preispituju i vrlo su blizu odluci da se vrate, ali još uvijek
kalkuliraju gdje im je isplativije i sigurnije za život i
obitelj. Upravo ovoj kategoriji iseljenih treba pridati veliku
pažnju i “određenim mjerama” ih potaknuti na
povratak”, dijagnosticira ravnateljica Instituta za
migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj
Institut uočava ne samo da su se pojavile pozitivne migracije
hrvatskog stanovništva iz dijaspore prema domovini nego se
pojavio i trend iseljavanja stanovnika iz jednog kraja Hrvatske
prema drugom – manje naseljenim krajevima, otocima, planinskim
krajevima, koji se pojačao i potresom u Zagrebu.
“Pandemija i potres uvjetovali su unutarnje migracije
stanovništva Hrvatske. U Lici je porasla prodaje
nekretnina. Zapaža se interes pojedinaca koji iz velikih
gradova migriraju u manje sredine te se vraćaju zdravom životu,
poljoprivredi što je jedna od pozitivnih posljedica korona
pandemije. Sve veći trend “rada od kuće” promijenio je stil
i način života pa sve veći broj hrvatskih građana zamjenjuje
urbani način života dužim boravkom u ruralnim područjima,
kućama u predgrađu ili vikendicama. Za sada je to privremeno
iseljavanje te je teško utvrditi kakvi će u budućnosti biti
trendovi ali mogla bi se očekivati lagana revitalizacija
manjih gradova i ruralnih područja”, smatra ravnateljica
Instituta za migracije i narodnosti doc. dr. sc. Marina Perić
Kaselj.
Iznosi i zabrinutost da je korona ostavila velike posljedice na
hrvatsko gospodarstvo, koje će s jenjavanjem pandemije potaknuti
novi val iseljavanja izvan granica Lijepe naše. Ukoliko se na
vrijeme potaknu mjerodavni na djelovanje, taj bi nemili trend
mogao biti zaustavljen…
“Gospodarstva zapadnoeuropskih država brže će se oporavljati od
hrvatskog i sukladno tomu, potražnja za radnicima na njihovim
tržištima bit će veća, a time i šansa za odlazak naše radne
snage. S druge strane mogao bi se barem smanjiti trend
iseljavanja ili potaknuti povratak ukoliko se pronađu
pravovaljana strategijska rješenja, zaštiti nacionalno
gospodarstvo i uvedu poticajne mjere te poseban program
vezan uz zapošljavanje i ostanak mladih obitelji. Veliki
potencijal nudi novi koncept razvoja ruralnih područja tzv.
pametna sela. To je jedan od rješenja revitalizacije
ruralnih područja koje bilježe sve veću depopulaciju”, nudi kao
rješenje u aktualnoj situaciji ne samo s iseljavanjem iz
Hrvatske, nego i nedavnim potresima razrušenim područjima
Banovine ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti doc.
dr. sc. Marina Perić Kaselj.