Cilj je bio da se mjerama omogući održavanje niske stope nezaposlenosti, zadržavanje likvidnosti, spas turističke sezone i manji gospodarski pad od predviđeno
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar
rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Josip Aladrović održali su konferenciju za
novinare o nastavku mjera za očuvanje radnih mjesta radi krize
izazvane pandemijom korona virusa.
Plenković je na početku konferencije podsjetio na efekte mjera
koje su do sada uvedene.
“Krajem drugog mjeseca, dakle 29. veljače imali smo 1,5 milijuna
osiguranika, a 15. listopada imamo 3210 osiguranika više. Prema
podacima HZZ-a isplatili smo 6,85 milijarde kuna kroz razne
mjere, a kad se uzmu u obzir i otpisani doprinosi, cifra se penje
na 10 milijardi kuna”, kazao je Plenković.
U kontekstu mjera podsjetio je da broj oboljelih od Covida
posljednih 20-ak dana rastem, odnosno da imamo imamo četiri puta
više aktivnih slučajeva nego 1. listopada
Cilj je bio da se mjerama omogući održavanje niske stope
nezaposlenosti, zadržavanje likvidnosti, spas turističke sezone i
manji gospodarski pad od predviđenog, ustvrdio je Plenković.
Skraćivanje radnog vremena i stupnjevanje potpora
Istaknuo je dvije ključne mjere; skraćivanje radnog
vremena te druga i još bitnija, stupnjevanje
potpore sukladno padu prometa.
“Idemo na 70 posto, dosad je bilo 50, smanjujemo dokumentaciju,
maksimalna mjesečna potpora po radniku raste 2800 kuna. U tjednu
koji traje pet dana netko može raditi dan i pol, a ostala tri i
pol dana nadoknadit će država”, kazao je Plenković na temu
skraćivanja radnog vremena.
S obzirom na stupnjevanje potpore sukladno padu prometa,
Plenković je rekao da se zapravo prepravila postojeća mjera.
“Uvodimo stupnjevanje potpore sukladno padu prometa. Potpora od
2000 kn za pad prometa od najmanje 40 posto, 4000 kn po radnika
ide za pad prometa od 60 posto na više. Korisnici potpore
oslobađaju se plaćanja doprinosa”.
“Pad prometa se neće mjeriti na mjesečnoj bazi nego se uspoređuje
pad prometa u drugom i trećem kvartalu s prometom u drugom
i trećem kvartalu 2019. te na taj način imamo realniju sliku pada
prometa u pojedinim djelatnostima. Ostavljamo iznimku za
sektor kojima je rad ograničen odlukama stožea, poput usluga
hrane i pića. Njima ostavljamo mogućnost odabira, je li to mjesec
na mjesec ili ovo s kvartalima”, rekao je Plenković.
Mjera se odnosi na listopad, studeni i prosinac, a riječ je o
trošku od 300 do 350 milijuna kuna, rekao je Plenković.
“Temeljni cilj je očuvati radna mjesta. Očekujemo da ove mjere na
sjednici HZZ-a budu donesene i da se krenu primjenjivati. Mislim
da smo pronašli pravu mjeru kako odgovoriti na ove izazive vezane
uz pandemiju. Prijeći ćemo i taj iznos od sedam milijardi
kuna potpore, a do kraja godine očekujemo da će to biti oko 7,2
milijardi kuna”, izjavio je Plenković
“Ovim mjerama smo uspjeli osigurati broj osiguranika kao što je
bio i prije. To je omogućilo da nemamo eskalaciju
nezaposlenosti”.
Plenković i Aladrović su potom odgovarali na novinarska
pitanja.
Na pitanje o tome tko će to financirati, Plenković je kazao da je
Vlada pronašla način da cijeli proračun ima dovoljno
sredstava, pa i 350 milijuna kuna.
“Znate da smo se pravododno snašli i s aranžmanima s HNB-om, i
svim postalima, mi smo održali da svi u Hrvatskoj imaju i plaće i
mirovine. Nikada u ovakvoj krizi niti jedno niti drugo došlo u
pitanje, a ovdje imamo i iskorak u privatnom sektoru”, ustvrdio
je Plenković.
Jedna novinarka priupitala ga je o načinu na koji komunicira o
broju osiguranika u medijima.
“Terminološki se mogu složiti, tako se komuniciraju podaci koje
Državni zavod za statistiku obrađuje i koje u pravilu imaju
određeni vremenski gap. Mi komuniciramo broj osiguranika kao
istovjetan broju zaspolenih jer su trendovi jednaki. Kriza
očekuje da djeluje svakodnevno i komuniciramo broj osiguranika.
Ako raste broj osiguranika, onda raste i broje zaposlenih”, kazao
je Plenković.
Premijer Andrej Plenković komentirao je i sukob s predsjednikom
Zoranom Milanovićem.
“Spekulacije o nekakvom desnom krilu HDZ-a koje kuje plan da bi
pokrenulo opoziv predsjednika nisu točne, da to odmah sasiječem u
korijenu”, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na situaciju s veledrogerijama i obustavu lijekova
bolnicama i ljekarnama te o jučerašnjem sastanku koji je završio
tako da su predstavnici s njega otišli i to navodno nakon pet
minuta.
“Čuo sam se s ministrom Berošem. Sastanak je trajao gotovo sat
vremena. Veledrogerije se javljaju u vrlo preciznim intervalima,
ponekad baš prije izbora. Ponuda na stolu je bila ona koja je
bila moguća bez rebalansa. Nakon njega nalazit ćemo rješenja kako
da se osigura održiv sustav plaćanja”, kazao je Plenković.
Ustvrdio je kako zbog dugovanja prema veledrogerijama ne može
doći do prekida cijepljenja protiv gripe.
O ponovnom početku ovrha i kritikama kako ni vlada ne ispunjava
svoje obveze prema veledrogerijama, rekao je kako se to ne može
uspoređivati s dužnicima prema telekomima.
“Bit će lijekova, te veledrogerije moraju operirati na hrvatskom
tržištu”, rekao je.
Novinari su ga upitali i je li istina da Belje preuzima
poslovanje Meglea, a on je poručio da mu je drago
da je Fortenova grupa kroz Belje krenula u preuzimanje.
“Mi se kao vlada bavimo gospodarskim pitanjima pa i stranim
ulagačima”, rekao je Plenković.