''Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenom, nego povratnim informacijama. Nisu to ispiti velikog rizika kao ispiti državne mature''
Nakon najave da se uvodi mala matura stiže objašnjenje – riječ je
o nacionalnim ispitima. Povratne informacije trebale bi služiti i
učenicima i učiteljima, ali i za promjene obrazovne politike.
Hoće li utjecati na upis učenika u srednje škole, kako će
izgledati i u kojim razredima će se pisati – u priči
Zorane Čičak Kulić.
POGLEDAJTE VIDEO:
Marija i Ena učenice su sedmog razreda, a iduće godine mogle bi
polagati nacionalni ispit.
“Dobre strane bi bilo što sve ponavljamo i pripremamo se za
srednju, a loše bi bilo to jer je sve stresneo”, kaže Marija, a
evo što misli Ena:
“Imat ćemo maturu u srednjoj školi za upis na faks, pripremat
ćemo se sad i znat ćemo kako će to biti za nekoliko godina opet.”
Nacionalni ispiti nisu isto što i mala matura. U Hrvatskoj se
povremeno provode od 2006. Od iduće godine pisali bi ih učenici u
5. i 8. razredu osnovne škole, a onda i u 3. razredu srednje
škole. Ispitivat će se znanje iz matematike i hrvatskog jezike, a
naknadno i sposobnost rješavanja problema.
“Nacionalni ispiti ne rezultiraju ocjenom, nego povratnim
informacijama. Nisu to ispiti velikog rizika kao ispiti državne
mature, moguće je ako obrazovna politika tako odluči da se za
učenike 8. razreda dio rezultata koristi kao dodatak za upis u
srednje škole. “, mišljenja je Ivana Katavić, ravnateljica
Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Nacionalni ispiti trebali bi služiti kao povratna informacija
učenicima o njihovom znanju, učiteljima o njihovom podučavanju
ali i onima koji o promjenama u sustavu obrazovanja odlučuju.
“Ja ni jednom riječju nisam spomenuo malu maturu. Od iduće godine
neće služiti kao podloga za upis u srednje škole, ali u
razrađenoj varijanti potencijalno ih je moguće korstiti kao jedan
od elementa za upis. Kad dobijemo rezultate ja se nadam da će
imati učenika na objektivnije ocjenjivanje učenika. “, izjavio je
Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja.
Više od 50 posto učenika s odličnim uspjehom, a loši rezultati na
međunarodnim ispitima upozorenje su da nešto treba mijenjati.
Ravnateljica zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina Milica
Medak nada se da bi na ovaj način ocjene zaista i mogle postati
mjerilo znanja.
“I ove godine i godina prije na inicijalnim ispitima iz
matematike u prirodoslovno-matematičkoj gimnaziji imamo učenike
koji su taj ispit riješili sa 25 posto. To sigurno nije dobro,
toliki nivo znanja za upis u priodoslovno-matematički gimnaziju.”
Da je to test iz kojeg bi svi u sustavu obrazovanja mogli nešto
naučiti smatra i ravnatelj osnovne škole Vidikovac Pula,
Predrag Dukić.
“Djeci, roditeljima, ali i nama učiteljima pokazat će koliko
djeca stvarno napreduju. Često se dešava da se pod pritiskom daju
ocjene više, a oni stroži daju ocjenu manje – sad ćemo znati tko
je prestrog, a tko preblag.”