Ideju da se ne uzme odmah svih 12 aviona, nego primjerice šest, pa za nekoliko godina još toliko, ministar odbacuje
Unatoč korona krizi i već postojećoj proračunskoj rupi, prošlog
je tjedna potvrđeno da Hrvatska ponovno ide u veliki i strašno
skupi posao – nabavu borbenih aviona.
Doznali smo da imamo četiri opcije, od kojih su tri iste kao i na
neslavno propalom, preklanjskom natječaju – Amerikanci nam nude
nove F-16-ice, Šveđani nove Gripene, a Izrael ponovno iste F-16
Barake, ovog puta s američkim blagoslovom.
Osim da vrhovni zapovjednik otvoreno favorizira Amerikance, malo
toga još sa sigurnošću znamo – cijenu paketa, model plaćanja i
rok isporuke – sve bismo trebali doznati tek krajem godine, nakon
višemjesečne evaluacije ponuda.
Na proslavi Oluje prije dvije godine nebom nad Kninom krstarile
su izraelske F-16-ice, te rabljene avione tada je čekala i
Hrvatska vojska.
“Nakon 23 godine, izraelski F-16 iznad Knina. To je dokaz,
partnerstva i savezništva države Izrael, SAD-a i Hrvatske”,
govorio je tadašnji ministar obrane Damir
Krstičević.
Samo par mjeseci kasnije, natječaj nabave 12 rabljenih izraelskih
F-16-ica Barak pretvorio se u fijasko, jer savezništva SAD-a i
Izraela u tom slučaju nije bilo – Amerikanci nisu dali odobrenje
za isporuku aviona koje su Izraelci modificirali. Ali, namjera
Vlade je ostala.
Drugi proces ulazi u novu fazu
“To znači kupiti nove zrakoplove, samo u drugom procesu u kojem
ćemo iz ovih naučenih lekcija biti u poziciji donositi odluke
koje će osigurati konačni rezultat”, rekao je početkom 2019.
godine predsjednik Vlade Andrej Plenković.
I evo, dvije godine kasnije drugi proces ulazi u novu fazu.
Hrvatska bira između četiri opcije, od kojih su tri za iste
avione kao u prvom natječaju. Sjedinjene Države nam nude nove
F-16-ice Block 70/72, čiji je paket 2018. koštao više od 9 i pol
milijardi kuna. Švedska ponovno nudi svoje Gripene, preklani
nešto jeftinije od F-16-ica, ali i dalje velikih osam milijardi
kuna. Tu su ponovno izraelski F-16 Barak, ovoga puta uz
sudjelovanje SAD-a od samog početka, što znači i veću cijenu od
manje od tri milijarde kuna na prvom natječaju. Jedina novost je
rabljeni francuski Rafale, čiju cijenu ne znamo. No, kako za RTL
Dosje kaže ministar obrane, cijene iz prvog natječaja ne znače
mnogo.
“Na radu međuresornog povjerenstva će biti taj aspekt koji će u
sebi definitivno imati obrazloženje zašto je nešto skuplje ili
jeftinije i povoljnije u odnosu na prethodni natječaj ili ponudu
u ovom trenutku”, rekao je Mario Banožić.
U Vladinom međuresornom povjerenstvu ovoga puta neće biti
predstavnika saborskog Odbora za obranu, niti Ureda predsjednika,
zbog čega se vrhovni zapovjednik ne ustručava odmah istrčati sa
svojim favoritom.
“Načelno, obzirom da se ne radi o gumenim bombonima nego o jako
skupim sustavima – prvi bi izbor trebali biti američki avioni. To
potpuno otvoreno govorim. Za to je niz razloga – darovali su nam
puno opreme, daruju to i dalje. Ja to mogu javno reći jer ne
sudjelujem u nabavi”, rekao je predsjednik Zoran
Milanović.
Pa bi se i oko aviona mogao otvoriti novi front između Pantovčaka
i Banskih Dvora.
“Poštujem slobodu onih koji su odbili biti u Povjerenstvu da
unaprijed, bez da išta vide, navijaju za jedno rješenje. To je
dosta u demokratskom duhu, proceduralno, trasparentno,
nepristrano i korektno”, kazao je Plenković.
Nikakve detalje javnost neće vidjeti najmanje do prosinca, niti
doznati koliko će nas koštati totalni paket.
“U ovoj fazi izuzetno je teško, praktički nemoguće s tim izlaziti
van, jer bi se time narušio integritet procesa, a tu je i zahtjev
svih ponuditelja koji traže da sadržaj njihove ponude bude
povjerljiv”, poručio je načelnik Glavnog stožera oružanih
snaga, admiral Robert Hranj.
Vlada još ne može jamčiti da će avioni koji budu izabrani iz
ponude stići u Hrvatsku do 2023. kada MIG-ovima ističu resursi.
Tako nije sigurno da će se izbjeći situacija da moramo nekome od
saveznika plaćati nadzor zračnog prostora.
“I sada imate s ovim avionima koji su druge generacije i nemaju,
recimo, mogućnost noćnih letova, imamo već taj problem. Ali, ono
što bih ja htio da se ta priča završi i da Hrvatska vojska kako
je uvijek bila neovisna u svom postupanju, donošenju odluka i
provođenju zapovjedi, da tako bude i sada, neovisno o bilo kojoj
drugoj zemlji”, ističe Banožić.
Dok je nabava aviona jedno od pitanja u kojem nema razilaženja
između HDZ-a i SDP-a…
“Ono što nama treba jest zadržati sposobnost Hrvatskog ratnog
zrakoplovstva. To je to, to je ono što treba zanimati hrvatsku
vladu”, kazao je predsjednik Odbora za obranu Hrvatskog
sabora, SDP-ov Franko Vidović.
…lijevo-zeleni blok u Saboru jedini je zasad protiv, i to zbog
aktualne i nadolazeće korona-krize.
“Smatramo da na minimalno dvije ili tri godine treba odgoditi sve
druge stvari koje nisu prioritetne ni u proračunskom, niti u
političkom smislu, a to je svakako i nabava vojnih aviona”, jasno
će Sandra Benčić iz Možemo!
Šest aviona?
Ideju da se ne uzme odmah svih 12 aviona, nego primjerice šest,
pa za nekoliko godina još toliko, ministar odbacuje.
“Brojka naša je minimalno 12. Slažem se da za neke koji ne
poznaju način funkcioniranja to djeluje kao velik broj i misle da
bi moglo biti manje, ali ne, ne bi moglo, zato što je to nešto
što pruža sigurnost našem nebu i zračnom prostoru, i nešto što se
nabavlja sada za nekoliko idućih desetljeća. Siguran sam da ćemo
ako ostanemo svi zajedno i završimo ovaj proces, da ćemo biti
ponosni na Hrvatsku vojsku i sve što možemo ponuditi hrvatskom
narodu”, tvrdi Banožić.
Slične nade gajio je i prethodni ministar obrane prije prvog
natječaja. Drugi će se okončati do kraja godine, nitko od
sudionika ne želi da bude potrebna – treća sreća.