Procjenjuje se da bi se na tu mjeru potrošilo više od dvije milijarde kuna
Istekao je rok sindikatima i poslodavcima da upute zadnje
komentare na Vladin prijedlog skraćivanja radnog vremena. Ono je
što je dogovoreno jest da radnici tijekom tjedna rade kraće,
ali za istu plaću.
Koliko Hrvata može očekivati da će raditi manje i koliko će to
sve državu koštati, otkriva RTL-ov reporter Ilija
Radić.
Čak 200.000 radnika moglo bi od idućeg mjeseca raditi
kraće, za isti novac. Utvrđuju se zadnji detalji nove Vladine
mjere koja bi trebala biti predstavljena idući tjedan.
“Podržavam sve što će pomoći onima koji su ostali bez posla ili
onima koji rade možda djelomično ili sa smanjenom plaćom”,
rekla je Sonja iz Zagreba.
“Smatram da u krizi koja će nastupiti sigurno najvažnije treba
biti očuvati radna mjesta pa makar to značilo smanjivati plaću
radnicima ili da država pomogne”, izjavio je Ivan iz Zagreba.
Prema istraživanju portala Moj posao, gotovo 70 posto građana
podržava mjeru skraćenog radnog vremena, dok je podjednak broj
ispitanika smatra promašenom ili dobrom, ali ne za sebe osobno.
60 posto ispitanika bi kao neradni dan odabralo petak.
Mjera još nije posve definirana, ali u nacrtu stoji da bi
za nju mogli aplicirati oni koji dokažu pad poslovanja od 20
posto, a imaju više od 10 radnika. Poslodavci bi radnicima
isplaćivali punu plaću, a država bi im naknadno platila radne
sate koje radnik ne odradi, maksimalno do 2000 kuna.
“Ideja Vlade RH je u sljedećem periodu kroz tu mjeru skraćenog
radnog vremena očuvati gospodarsku aktivnost svih naših pogođenih
subjekata i siguran sam da ćemo u tome uspjeti, kako smo uspjeli
i u prvom valu mjera”, kazao je Josip Aladrović, ministar rada i
mirovinskog sustava.
Procjenjuje se da bi se na nju potrošilo više od
dvije milijarde kuna. Iz Hrvatske obrtničke komore
podržavaju ideju, ali smatraju da je uvjetovanje broja zaposlenih
diskriminatorno prema manjim obrtima.
“Mi smo već pripremili dopis prema Ministarstvu rada i
mirovinskog sustava i tražimo da obrtnici budu uključeni, odnosno
svi oni koji imaju i manje od 10 zaposlenih. Svako radno mjesto
je važno”, izjavio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske
obrtničke komore.
Doznajemo da su isti zahtjev prema Aladroviću uputili i
sindikati, a poslodavci im neće stajati na putu.
“Ako Vlada ima financijske kapacitete, trebalo bi uključiti sve,
apsolutno. Tako da su i ti od jedan do 10, ako je to moguće,
također uključeni”, izjavio je Davor Majetić, glavni direktor
HUP-a.
Nastavak je ovo Vladine politike koja je u krizi odlučila staviti
naglasak na očuvanje radnih mjesta. Hrvatska je koronakrizu
dočekala s gotovo 138.000 nezaposlenih. Taj broj je već u ožujku
počeo rasti da bi u travnju dosegnuo gotovo 160.000. Svibanj
je donio poboljšanje koje se i dalje nastavlja.
“Od početka svibnja do danas imamo oko 15 – 16 tisuća više
zaposlenih nego što smo ih imali na početku svibnja”, rekao je
Aladrović.
Nova mjera skraćenog radnog vremena ima za cilj nastavak tog
trenda.