Ministar financija Zdravko Marić otkrio je kako će Hrvatska do milijardi koje su joj potrebne u narednim mjesecima
Točno dva tjedna Hrvatska više ne živi normalnim
životom. Ne rade kafići, restorani, trgovine osim one s
hranom, ne rade frizerke, pedikerke, nema teretane, kina,
kazališta, nema ničega. 12.000 ljudi dobilo je otkaz, 400.000
novih je na minimalcu, deseci tisuća ljudi sjede doma jer im je
posao na čekanju.
Nitko ne troši, osim na konzerve i WC papir i C vitamin, jer –
nemaju kuna ili se boje da ih neće imati i jer u doba
neizvjesnosti i krize nitko ne troši. A istina – nemaju
ni na što trošiti dok ništa ne radi.
dući tjedan je Uskrs, umjesto 180 000 turista koji radosno kusaju
ribu pomfri i sladoled, umjesto onih uobičajenih dosadnih
izvještaja o porastu dolazaka i noćenja i predsezoni i najboljoj
sezoni ikad, moći ćemo izvijestiti samo da je sve
prazno, i da nikog nigdje nema i da nitko ništa ne
troši. Avioni ne lete, opgovi bacaju gomile hrane, a sjetite se –
vjerojatno je da će to trajati još dva mjeseca.
Ekonomija je na respiratoru, ovaj tjedan u
Direktu ste čuli što o tome misle cijenjeni
ekonomski stručnjaci, što misle poslodavci, a sad je na redu
ministar financija Zdravko Marić. Otkrio je
prije svega otkud Hrvatskoj sve te milijarde za pakete mjera.
“Neće ih biti lako priskrbiti, ali moramo imati plan jer ušli smo
u krizu koja je nepojmljiva. Ipak, puno smo spremniji nego sa
zadnjom krizom. No, neće biti lako jer kad se
uključe svi rashodi, javne službe, funkcioniranje države i ove
mjere, riječ je o 42 i 45 milijardi kuna kroz sljedeća tri
mjeseca, a tome treba pridodati dvadesetak milijardi dospijeća
prijašnjih dugova. Prvi fokus je domaže tržište,
protekla tri dana potpisao sam šest ugovora s komercijalnim
bankama u iznosu od šest milijardi kuna, nakon što je HNB spustio
obveznu rezervu. To je modus ili put kojim ćemo ići u sljedećoj
fazi. Ali i neke druge stvari, HNB će poduzimati strukturne
operacije, kao otkup državnih obveznica”, kazao je ministar Marić
pa nastavio:
“Na međunarodnim tržištima došlo je do otvaranja, cijene su pale
i vodim razgovore s raznim financijskim institucijama. Riječ je o
onima u Europi i svijetu, kao Svjetska banka.”
Naglasio je i da se mirovine neće dirati. Iako, to se iz redova
vladajućih čulo više puta proteklih dana.
“Ne trebaju se bojati za mirovine u smislu da će isplata mirovina
stati. To nije tema nikakvih racionalizacija. Moram odmah reći da
brojke o kojima govorim, visoke su, travanj je da će nešto
prihoda učiniti svoje. No, peti i šesti mjesec bit će s prihodne
strane malo za očekivati.”
Minimalac je porastao, ali moguće je da će njega primati
sve veći broj zaposlenih, ovisno o tome koliko
će trajati kriza.
“Premašili smo projekciju od 400.000 ljudi, moguće da će biti
premašeni 500.000 i 600.000. Sigurno da ćeo priskrbiti novac jer
ne bismo išli u tu mjeru”, naveo je ministar.
Burza bilježi sve veći broj nezaposlenih, njih oko 13.000 u
posljednjih 15 dana…
“Pad nezaposlenosti je usporio i iako se ne volim referirati na
strane primjere, u Austriji je situacija puno gora. Javila mi se
jedna poduzetnica i rekla da je nakon prospavane noći
odlučila ne podijeliti otkaze za svojih oko 50
zaposlenih.”
Režije će biti problem onima bez posla ili s manjim primanjima,
ali Vlada razmatra i u smjeru tog rasterećenja za pogođene
građane.
“Država je dala više nego jasnu poruku jer ove su mjere više nego
konkretne i ako ste pratili na sjednici Vlade, donesen je
zaključak da oni kojima možemo naložiti, to činimo, kojima ne
možemo, apelirat ćemo. Kad govorimo o režijama, HEP možemo
izvući kao javno poduzeće, a i
mahom govorimo o lokalnoj razini.”
Potrošnja u dva tjedna pada, što je logično, ali koliko točno?
“Zadnjih oko 12 dana, otkako su strože mjere na snazi, bilježimo
pad iznosa fiskaliziranih računa za oko 40 ili više posto.
Maloprodaja nije toliko pogođena, ali to nije
samo hrana. Imamo puno neprehrambenih artikala i naša ideja je,
zdravlje na prvom mjestu. Epidemiologa i struke se moramo držati
i slušati ih, ali moramo učiniti što god možemo kako bi
gospodarske aktivnosti ipak trajale. To moramo držati kako god
znamo i svi koji možemo, moram dati doprinos za gospodarske
aktivnosti i njihovo trajanje.”
Državni i javni sektor su na udaru, otkazi su itekako mogući…
“Rekli smo da u sljedećim danima idemo u dijalog sa
socijalnim partnerima pa ćemo
biti pametniji.”
Učitelji i profesori bi mogli u tom smislu ostati bez obećanih
povišica.
“Bit će i to tema razgovora, imat ćemo
konstruktivne razgovore i
siguran sam da ćemo svi pokazati solidarnost.”
Nagrada za sve koji nas drže “iznad vode” jest što im se
aplaudira i pjeva s balkona, ali vojska, vatrogasci, policija i
zdravstveni djelatnici, mogli bi dobiti i novčane nagrade…
“Ne samo da moramo razmišljati o tome nego to i učiniti.”
Njemački ministar financija nijedna tvrtka ne smije propasti zbog
koronavirusa.
“Mislim da smo ovim mjerama reagirali na vrijeme i mislim da je
otvorena racionalna doza optimizma među poduzetnicima. Spremni
smo, ovu krizu moramo
preživjeti, zajedno, solidarno, ali i moramo
gledati dan poslije.”
Ministar se nije usudio prognozirati kad ćemo normalno živjeti.
“Ako bih ikad poželio kristalnu kuglu, tad bih
je htio sad, ali nažalost, nemam je”, zaključio je ministar
Marić.
Izvor: Vijesti.hr