U proteklih mjesec i pol u Hrvatskoj je ibuprofena prodano koliko lani u šest mjeseci
Hrvati su poznati kao veliki potrošači lijekova, a korona kriza i
svi problemi koji proizlaze iz nje poput straha od moguće zaraze,
izolacije, gubitka plaće i radnog mjesta gurnuli su ih još više
prema kupovini tableta.
Od kada je kod nas krenula epidemija koronavirusa i zabilježen
prvi slučaj obolijevanja, masovno su se kupovali, ne samo wc
papir i brašno, nego i lijekovi za temperaturu i bolove, ali i
tablete za smirenje.
Kako smo doznali, u proteklih mjesec i pol u Hrvatskoj je prodano
paracetamola koliko i u cijeloj prošloj godini,
a ibuprofena kao lani za šest mjeseci!
“Za cijelo vrijeme trajanja epidemije postoji povećana potražnja
za lijekovima kako na recept tako i bez recepta. Iako na tržištu
lijekova ima dovoljno i ne možemo reći da su nestašice veće od
uobičajenih, pacijenti u značajno većem opsegu obilaze ljekarne i
kupuju lijekove. Tako je prema podacima koje imamo u proteklih
mjesec i pol dana iz hrvatskih veledrogerija prodano više od
cijele prošlogodišnje prodaje paracetamola i skoro polovica
prošlogodišnjeg prometa ibuprofena,”, otkrila je za Vijesti.hr
predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana
Soldo.
Godišnja potrošnja gotovo 90 milijuna kuna!
Lijekovi za smirenje, poput Normabela, Apaurina ili
Praxitena, nalaze se u kućnim apotekama mnogih domova i
mnogi ih gledaju kao brzopotezno rješenje za nesanicu, nervozu,
uznemirenost, napadaje panike…
Njihova
potrošnja raste iz godine u godinu, a da ih Hrvati vole pokazuje
i podatak da na godišnjoj razin potroše lijekova za
smirenje u vrijednosti od gotovo 90 milijuna
kuna!
Prema neslužbenim informacijama koje smo dobili, od kada je
krenula korona kriza prodaja antidepresiva i
sedativa porasla je za 6 do 8 posto.
Soldo pojašnjava da da situacije kao što
su epidemija, prirodne nepogode poput potresa koji je
pogodio Zagreb i događaji koji izazivaju strah kod ljudi,
uzrokuju i povećanu potrošnju lijekova za smirenje.
No, anksiolitici stvaraju ovisnost i zbog toga treba biti jako
oprezan.
“Postoje lijekovi koji su iz prirodnih izvora koji umiruju i
pomažu da pacijent lakše zaspi i njihova potražnja je povećana.
Lijekove na recept propisuje pak liječnik obiteljske medicine.
No, bez obzira na stanje epidemije i dalje treba biti jako
oprezan da primjenom lijekova, paziti na interakcije i nuspojave
te se u svakom slučaju konzultirati s liječnikom i ljekarničkom
strukom”, upozorava Ana Soldo.
Sve više ljudi uzima anksiolitike
Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za lijekove
i medicinske proizvode (HALMED), u 2018. godini je 78
osoba od njih 1000 svaki dan uzimalo barem jednu dozu
anksiolitika, dok je taj broj, primjerice, u 2014. godini bio oko
73.
Vodeći lijekovi po potrošnji u su derivati
benzodiazepina.
Diazepam uzima 39 od 1000 osoba, a u toj skupini su primjerice
Normabel i Apaurin. U 2018. prodano ga je u
vrijednosti od 37 milijuna kuna.
Drugi najpopularniji je alprazolam kojeg uzima 27 od 1000 osoba,
a u toj skupini su Helex i Misar. Alprazolama je
u 2018. potrošeno u vrijednosti od 26,28 milijuna kuna.
Potom po potrošnji slijedi oksazepam, odnosno najpoznatiji
predstavnik Praxiten, kojeg uzima pet od 1000
osoba, a njega je konzumirano prije dvije godine u
vrijednosti od 14,1 milijuna kuna.
Kako je za anksiolitike obavezan liječnički recept, neki
idu lakšim putem pa kupuju sedative na biljnoj bazi
koji se također koriste za ublažavanje blažih simptoma psihičkog
stresa, nemira te pomoć kod nesanice. No, za njih su u 2018.
hrvatski građani potrošili znatno manje, oko 3,8 milijuna kuna.
Stručnjaci kažu da sklonost uzimanja lijekova za smirenje nije
specifična pojava samo za Hrvatsku te da gotovo sve zemlje u
tranziciji pokazuju trend povećanja potrošnje lijekova ove
vrste.
Izvor: Vijesti.hr