UPORNOST SE ISPLATI

Kupila auto s lažiranom kilometražom: RTL Potraga donosi priču o ženi koja je varalicu dovela na sud

S manje kilometara isto godište automobila može vrijediti - od nekoliko pa do desetak tisuća eura više

Nije ni slutila da postoje takvi ljudi. Oni koji će kupca
automobila prevariti tako što ilegalno skidaju prijeđene
kilometre i lažiraju stanje auta. Opatijka Dalia
Hajro
sasvim je slučajno otkrila da je samo jedna u nizu
prevarenih kupaca rabljenih automobila. I nije se predavala, već
je sama skupila dokaze koji su dovele i do jedne od rijetkih
sudskih presuda za ovu vrstu kriminala. Sanji
Čatipović
je otkrila kako je to uspjela i kako otkriti
pokušava li vam netko podmetnuti mnogo isluženiji auto od onoga
što piše u papirima.

Kupila ga je rabljenog s 254.000 kilometara. Barem je tako pisalo
na kontrolnoj ploči. Vozila ga dvije godine i potom ga lani
odlučila prodati. U trenutku kad ga je stavila u oglas, pisalo je
da je automobil službeno prešao 275.000
kilometara
. Tada joj se javio prvi vlasnika auta.

“Javio se gospodin i rekao da će ovaj auto uskoro imati 150.000
km i onda sam ga pitala kako to misli i on je rekao da taj auto
prodao 2015 te s 294.000 km i pokazao mi je oglas i kontrolnu
tablu na kojoj piše 294. 000 km”, rekla nam je žrtva prevare
Dalia Hajro.

Klupko se tada počinje odmotavati. Dalia dolazi do sljedećih
podataka:

Prijašnji vlasnik koji joj se javio kaže da je vozilo prodao
dalje. Novi vlasnik vozi ga do 2017. i opet prodaje isti
automobil, koji tada ima prijeđenih 313.000 kilometara. Potom ga
kupuje mladić iz Pitomače koji ga vozi na
punomoć i ne registrira na sebe. Tri mjeseca kasnije Dalia
postaje novi vlasnik automobila kojem misteriozno pada
kilometraža na 254.000.

“U principu sam došla u jednu bezizlaznu situaciju u kojoj kome
god da sam prodavala taj auto sam morala reći da je kilometraža
vraćena – jer da nisam ispalo bi da i ja vršim kazneno
djelo prijevare
prema novom kupcu i kome god da sam to
rekla pitao bi koliko? Ja nisam znala i nisam ga mogla
prodati”, poručila nam je Dalia.

Kao odvjetnica, Dalia odlučuje preuzeti stvari u svoje ruke. S
dokazima koje su joj dali bivši vlasnici i ispisom
kilometraže
, posljednjih nekoliko godina koliko je
automobil registriran u Hrvatskoj, podiže kaznenu prijavu protiv
čovjeka koji joj je prodao auto. U samo nekoliko mjeseci sve je
bilo gotovo. Dalia se nagodila s prodavačem jer joj je vratio
novac, no državno odvjetništvo nastavilo je postupak. Zbog
kaznenog djela prijevare, mladić iz Pitomače osuđen je na godinu
dana zatvora, ukoliko u iduće tri godine ponovi isto djelo.

“Gospodin mi je ulijevao povjerenje, to nije bio
preprodavač kako sam ja tada dobila dojam. Nije
mi palo na pamet da bi se takvim stvarima ljudi bavili. Možda sam
ispala naivna ali sada znam”, kaže Dalia.

Nije Dalia jedina kojoj se to dogodilo. U Hrvatskoj je doneseno
još nekoliko presuda zbog ovakve prijevare. Davor
Dolenčić
radi kao automehaničar posljednjih 25 godina.
Pokazuje nam uređaj za dijagnostiku koji iščitava sve moguće
smetnje koje novi, moderan automobil može imati. No, ovaj legalan
uređaj ima jedan problem. Ne može ući u putomjer.

“Jer se radi o radnji koju nije moguće obavljati u servisima pa
samim time nije implementiran u dijagnostičke uređaje koji su
dostupni putem legalne prodaje.
Može se kupiti za povoljnu cijenu i preko interneta i preko
stranih i preko naših oglasnika i to se može nabaviti”, rekao nam
je automehaničar Davor Dolenčić.

Nekada
je, kaže, to bio tzv. urarski posao. Trebalo je skinuti
kontrolnu ploču i namjestiti kilometražu. Danas,
to ne ide bez alata i softvera koji na crnom tržištu navodno
stoje od 1500 do 5000 kuna.

“S pravim alatom na modernim autima to traje 40 minuta. dakle, na
modernim autima kilometraža je u više modula. Nije dovoljno CVH
skinuti samo na jednom nego u više njih, no to sve odredi vrlo
brzo. Kasnije je vrlo teško ući u trag da li je to izmanipulirano
ili nije”, objasnio je automehaničar
Davor Dolenčić.

Na tehničkom pregledu svake se godine upisuje kilometraža koju je
automobil prešao i tako posljednjih 15-tak godina.

“Češće manipulacije s automobilima iz uvoza, mi imamo mehanizme
nadzornici dužni unijeti km ali ne analiziraju povijesne podatke
niti su zaduženi niti imaju slobodan pristup tome. Niti su dužni
to kome prijaviti”, poručio je Goran
Pejić 
iz centra za vozila Hrvatske.

Ti se podaci mogu dobiti za 26 kuna. uz osobnu i prometnu. Tako
je do njih došla i Dalia, ali prekasno. Provjeravamo automobil s
kojim smo došli.

“Što iščitavate iz ovih papira? Da je ovo automobil iz
uvoza, registriran je sa
161,000 vidimo 172,194,225 i 262 tisuće – na zadnjem tehničkom u
devetom mjesecu. Vidi se da nije bilo nikakve malverzacije
na tehničkom ali ne znamo što je bilo prije”,
kaže Dražen Hržina iz centra za vozila
Hrvatske.

Jer podaci o broju prijeđenih kilometara na razini Europske unije
nisu umreženi, objašnjava auto novinar Kristijan
Tičak
.

“Pitanje za krovne udruge da povežu te podatke, ako se moglo
povezati registar vozača prema kojima stižu kazne iz EU, onda
možemo povezati i to …umreženi su ovlašteni servisi, no često
se tamo ne servisiraju, osobito nakon što im istekne jamstveni
rok”, rekao nam je urednik časopisa Auto motor i
sport Kristijan Tićak. 

I tu dolazi do mogućeg problema. Uvozimo automobile
prosječno stare
sedam godina s prijeđenih 120.000 kilometara.

Manipulacije kilometražom ne događaju se samo kod nas. Europske
statistike pokazuju da se u Velikoj Britaniji to radi najmanje.
Pretpostavlja se kako je tamo 10 posto rabljenih
automobila
s namještenom kilometražom, u Poljskoj,
Bugarskoj ili Slovačkoj taj se broj penje i na 80 posto. I
njemački autoklub već dugo upozorava na problem.

“Sve više auta u vlasništvu tvrtki. Ti auti u jako kratkom
vremenu prođu jako puno kilometara i kad ih jednog dana treba
prodati, tu nastaju problemi. Tada se počinju vraćati kilometri
nazad. ADAC radi istraživanje o tome kolika je
stvarna kilometraža i došli su do zaključka da svaki treći auto u
njemačkom oglasniku ima izmanipuliranu kilometražu”, objasnio
je urednik
časopisa Auto motor i sport Kristijan Tićak. 

Zašto se to radi? S manje kilometara isto godište automobila može
vrijediti – od nekoliko pa do desetak tisuća eura više. Ovisno o
vrsti i marki automobila.

Sjedimo u Audiju. Kupljen je rabljeni, prešao je 150.000
kilometara.

“Pošto je ovaj auto star četiri godine, ionako je izgubio na
cijeni. Dobio bi možda 10 posto, međutim dobio bi na likvidnosti.
Da ima 100.000 vrlo bi ga bilo lako prodati, a sa 150.000 već
ljudi počinju kalkulirati”, kaže automehaničar Davor
Dolenčić.

Mnogo toga ovisi o održavanju, tvrde stručnjaci. Velika prijeđena
kilometraža ne mora biti problem, no lako može postati.

“Kilometraža je krvna slika automobila. Ako je auto održavan po
manualu male su šanse da se dogode nepredviđeni kvarovi a
manipulacija kilometrima to sve baca u vodu. Ne vrijedi više
ništa. Vi održavate po intervalu koji uopće nije taj i ne
predviđate dobro kvarove i to šteti automobilu”, rekao nam je
urednik Auto motor sporta Kristijan Tićak.

Ne šteti samo automobilu već i novčaniku.

“Kod rabljenog auta treba dobro obratiti pažnju
na prodavača i na auto i na popratnu dokumentaciju. ako je
predviđen veliki servis kao na ovom na 220.000 , a vi ste kupili
auto koji ima 200.000 i mislite da ima 150.000 onda ste u velikoj
zabludi mogući su veliki kvarovi. na kraju kupac to dobro
plati”, kaže automehaničar Davor Dolenčić.

Nema stopostotne garancije, kupac ne može biti siguran da
automobilu kojeg kupuje kilometraža nije namještena. Provjera je
moguća ukoliko je automobil bio registriran u
Hrvatskoj, ili ako postoji servisna knjižica jer su servisi vani
i kod nas umreženi. No, ukoliko je riječ o automobilu iz uvoza, a
servisne knjižice nema – nema ni garancije.
Postoje indicije – po kojima oni koji poznaju automobile neke
stvari mogu vidjeti. Ovaj je automobil vozio taksist. ima
prijeđenih 230.000.

“Ovo je tipičan primjer kad struka kaže da se kilometri na autu
vide. Evo na primjer, oštećene su obloge vrata, svi vole reći od
prstena, ali to su kilometri, i volan je skroz gladak,
i laik vidi da je sjedalo uništeno od
ulazaka
. Gumene obloge na papučici gasa su istrošene da
se vidi željezo, po tome lako možete zaključiti koliko kilometara
auto ima. No, opet teško je reći koliko je to doista, jel to 200
ili 400.000″, poručio nam je automehaničar Davor Dolenčić.

No, vratimo li se prvom automobilu – sve to pada u vodu.

“To je primjer očuvanog auta kojeg je vozio, mi to volimo reći,
normalan čovjek, po otvorenim cestama. Obloge su
potpuno očuvane, sjedala isto, iako se radi o
školjkama u sportskom vozilu koje se brže troše, volan je potpuno
neoštećen. Ručica mjenjača je u perfektnom stanju”,
kaže automehaničar
Davor Dolenčić.

U autokućama tvrde kako je najbolje auto kupiti od
provjerenog dobavljača, koji ima svoju povijest
i za auto može jamčiti.

Proizvođač kada plasira auto na tržište više nema doticaja s tim
autom. Unatoč činjenici da se trude novim tehnološkim rješenjima
doći do rješenja i pomoći kupcima, na sivom tržištu se isto
toliko ulaže da se te zaštite probiju. Imate
puno ljudi koji misle da će samostalno kupiti auto. Ne
gledaju gdje kupuju nego se samo povode za najnižom cijenom, a
iza najniže cijene stoji puno elemenata koji mogu generirati
velike troškove. Problem je održavanje na autima s prekomjernom
kilometražom.

Navike kupaca kod nas nisu iste kao negdje vani, tvrde
prodavači.

“Pate na vanjski izgled, manje na sigurnost, bitne su velike
felge – to kaj nema airbaga nema veze”, rekao je regionalni
direktor Zubak Grupe Antonio Novak.

“Ne postoji propis na razini EU koji bi eksplicitno navodio
kilometražu kao prijevaru”

No, statistički vozni park stariji nam je od 13 godina.

“Sve je to uzročno posljedično povezano. Mi bi silom htjeli
kupiti premium vozilo to pokazuje i statistika uvoza
automobila
– prve 4: BMW, VW, Mercedes i Audi – silom
želimo ući u što bolji auto, pritom zanemarujući njegovo stvarno
stanje – ne može nam takav auto netko pokloniti , osim ukoliko
nešto s njim ne valja”, kaže urednik auto motor sporta Kristijan
Tićak.

Stvarno stanje automobila itekako je bitno. Osim kaznenog djela,
i troška koji kasnije generiraju servisi, narušava se i
stanje sigurnosti prometa, upozoravaju iz HAK-a.

“Ne postoji propis na razini EU koji bi eksplicitno navodio
kilometražu kao prijevaru koja bi se mogla statistički pratiti i
gdje bi se moglo postupati – reagira se iz konteksta kaznenog
dijela prijevare. Osnovni savjet je da ako je bilo što sumnjivo
radije odustanete od kupnje. Teško je razotkriti takva djela”,
poručio je glasnogovornik HAK-a Alen
Vojvodić
.

Dalia je tu imala sreće. Da je kilometraža skinuta u Hrvatskoj, i
da su joj se javili prethodni vlasnici koji su bili voljni
svjedočiti. Danas vozi drugi automobil. Opet rabljeni.

“Ovaj put je muž pronašao auto. Onda smo išli provjeriti auto kod
dva mehaničara i napravili smo ispis kilometara i oba su rekla da
je auto u redu”, kaže Dalia.

Da je to napravila i prvi put, izbjegla bi gomilu
stresa
i popravke koji su uslijedili samo desetak dana
nakon kupnje vozila. I ono najvažnije – osjećaj da ju je netko
prevario. 

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari