I dok nadležni ponavljaju kako za više testiranja 'nema potrebe', s njima se ne slažu svi iz struke
I dok u okruženju broj oboljelih raste, u Hrvatskoj je ta brojka
stagnirala 48 sati sve dok jučer poslijepodne nije
zabilježen i 13. slučaj zaraze koronavirusom.
Jedni govore da Hrvatska ima sreće, drugi da je riječ o dobrim
mjerama opreza, a dio javnosti pita se je li niska brojka
rezultat malog broja testova koji se u Hrvatskoj
proveo.
Do jučer ujutro u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran
Mihaljević” obavljena su 344 testa, dok je, primjerice, u
Sloveniji, gdje je je prvi slučaj otkriven nakon Hrvatske,
testirano 1227 ljudi, od čega je 23 oboljelo, piše
Večernji list.
Iako je Stožer civilne zaštite objavio da se epidemiološka slika
u Europi pogoršala te je uveden novi niz mjera, u Hrvatskoj se i
dalje testiraju samo osobe koje su u zadnjih 14 dana boravile u
zahvaćenim područjima i razvile su simptome
bolesti. Čak se niti na vlastiti zahtjev ne mogu
testirati osobe iz zaraženih područja kao ni oni koji su bili u
kontaktu sa zaraženima ako nemaju simptome.
“U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji
nemaju znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi
koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u
takvoj asimptomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Stoga se
testiranje na SARS-CoV-2 provodi samo u slučaju postavljene
sumnje na COVID-19, tj. kada se zadovolje klinički i
epidemiološki kriteriji bolesti”, stoji u uputama Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo čiji je ravnatelj, dr.
Krunoslav Capak već prije najavio da bi uskoro
prema preporukama Europskog centra za suzbijanje i sprečavanje
bolesti (European Centre for Disease Prevention and Control)
moglo početi s testiranjem prema proširenim kriterijima.
“Najprije ćemo testirati teške slučajeve plućnih bolesnika iz
bolnica, prema preporukama ECDC-a, a onda ćemo vidjeti hoćemo li
testiranje proširiti i na kontakte oboljelih i na sumnjive
kontakte”, rekao je Capak za Večernji list prošlog vikenda.
Testiranja i dalje samo u Zagrebu
Također, prošlog je tjedna najavljeno da će se uskoro krenuti s
testiranjima izvan zagrebačke Klinike za infektivne bolesti,
odnosno da će testiranja moći provoditi i Hrvatski zavod za javno
zdravstvo, no niti ta mjera još nije zaživjela.
Na pitanje hoće li se testiranja i dalje provoditi samo u Zagrebu
također odgovara potvrdno. Stožeru civilne zaštite upućene su,
naime, kritike zbog činjenice da se uzorci iz drugih krajeva
Hrvatske, poput Rijeke, moraju slati u Zagreb na testiranje čime
se znatno produljuje vrijeme čekanja, iako za to u praksi nema
nikakve potrebe. “Svaki veći zavod ili bolnica s mikrobiološkim
odjelom i PCR uređajem mogli bi provoditi testiranja, ali to i
dalje nije dogovoreno”, potvrdio je Capak.
I dok nadležni ponavljaju kako za više testiranja “nema potrebe”,
s njima se ne slažu svi iz struke.
“Znanstvenici su brzo shvatili potencijalne rizike, no političari
uglavnom ne slušaju znanstvenike. Najbolji primjer je SAD gdje je
neodgovorna antiznanstvena politika zavukla glavu u pijesak. Sada
kada su konačno počeli provoditi testove, shvatili su da im se
bolest proširila čitavom zemljom i da je više nije moguće
zaustaviti. Bojim se da je slična situacija i kod nas, jer
premalo testiramo, tako da je vrlo vjerojatno da je velik broj
zaraženih neotkriven. S obzirom na intenzitet kontakata između
Italije i Hrvatske, bojim se da kod nas postoje stotine
zaraženih”, upozorava naš poznati molekularni biolog prof.
dr. sc. Gordan Lauc, piše Večernji list.