Nacionalna naknada za starije osboe uvodi se od 1. siječnja 2021. godine
Plenkovićeva Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava
pripremilo je prvu verziju novog zakona kojim će se od iduće
godine uvesti takozvana nacionalna mirovina.
Nova novčana isplata ipak se neće zvati mirovina, već nacionalna
naknada za starije osobe, koju bi moglo primati oko dvadeset
tisuća starijih od 65 godina. Resorno ministarstvo procjenjuje da
približno 60.000 osoba starijih od 65 godina, većinom žena, nema
minimalne uvjete za ostvarenje prava na starosnu mirovinu, za što
treba minimalnih 15 godina, među kojima će tek svaka treća osoba
zadovoljiti kriterije za isplatu nacionalne naknade, piše
Večernji
list.
Prva stepenica koju potencijalni primatelji moraju preskočiti
neprekinuti je boravak od 20 godina neposredno prije podnošenja
zahtjeva za ostvarivanje prava. U prvoj zakonskoj verziji
koja je dostavljena socijalnim partnerima i stručnjacima
okupljenima u radnoj grupi ne nalazi se imovinski već samo
dohodovni cenzus. Država neće provjeravati koliko zemlje ili kuća
posjeduje primatelj naknade, ali će se kontrolirati njegovi
prihodi i dohodak članova kućanstva. Novo pravo ostvarivat će
osobe čiji su prihodi po članu kućanstva niži od 800 kuna, koliko
bi, predlaže se, trebala biti visina nacionalne naknade za
starije osobe. Radna skupina koja je od početka uključena u
pripremu zakona sastaje se danas i, ako njezini članovi podrže
prijedlog, zakon kreće u postupak savjetovanja i uobičajenu
proceduru.
Nacionalna naknada uvodi se od 1. siječnja 2021. godine i, premda
se neće zvati mirovinom, sav administrativni dio oko isplate i
uvođenja obavit će Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a ne
centri za socijalni rad. HZMO će jednom godišnje provjeravati
osobne podatke i prihode primatelja nacionalne mirovine, koja će
se jednom godišnje usklađivati prema stopi inflacije. Hrvatska i
sada ima “zajamčenu minimalnu naknadu” koju prima oko 72 tisuće
socijalno najugroženijih građana. Među njima je i oko osam tisuća
starijih od 65 godina. Upravo zbog toga centri za socijalni rad
relativno dobro poznaju najsiromašnije skupine društva, dio
stručnjaka smatra da je procjena o 20.000 potencijalnih
primatelja nove nacionalne naknade za stare pretjerana. Kriteriji
za stjecanje prava na isplatu nacionalne mirovine ipak su blaži
od kriterija za primanje socijalne pomoći, koja se isplaćuje na
osnovi imovinskog cenzusa. Primateljima socijalne pomoći koji
posjeduju stan ili kuću država sjeda na imovinu, zbog čega se
neki nerado javljaju centrima za socijalnu skrb.
Nova “nacionalna” mirovina bit će oko 220 kuna niža od najniže
mirovine za 15 godina staža, koja je od sredine prošle godine
67,97 kuna po godini, odnosno 1019,55 kuna, piše Večernji list.
Izvor: Vijesti.hr