RTL POTRAGA ISTRAŽUJE

Raditi nedjeljom ili ne? S jedne strane radnici, Crkva i Vlada – s druge poslodavci

Za jednu strane dvojbi nema, ali druga strana smatra da je to direktni udar na njih

Raditi nedjeljom ili ne? Za trgovkinje KTC-a u Vrbovcu – nema
dvojbe.

“Ja mislim da je jako važno da bude slobodna, da se ljudi posvete
obitelji i da provedu to neko kvalitetno vrijeme. Jer svi kroz
tjedan letimo, djeca su u školi, puno je obaveza, barem bi jedan
dan trebao biti takav, miran, u krugu obitelji, u veselju,
druženjima. Sigurno”, rekla je prodavačica Mihaela
Kluković
.

Nakon 19 godina rada u trgovini – Mihaela se odnedavno nedjeljama
odmara. Jer trgovački lanac KTC tada zatvara
svoja vrata.

“Sada se spaja sa Sveta tri kralja pa se tu planira mali izlet s
obitelji. Tu je dvoje djece, suprug, tako da malo ćemo se
posvetiti tome, a tako bi i trebale izgledati dalje nedjelje.
Malo više druženja”, rekla je Mihaela.

Njezina kolegica Jasna, trgovkinja s 15-godišnjim iskustvom,
zadnje dane stare godine također je provela razmišljajući što će
raditi u nadolazećim nedjeljama.

“Treba biti kod kuće sa svojim obiteljima, ima institucija koje
si to ne mogu priuštiti, to su neke hitne službe i to, ali neke
stvari, neka zanimanja mogu biti, trgovine i ti prodajni centri,
to mogu. Mogu ljudi i preko tjedna kupovati, ne trebaju u
nedjelju, sve se to može u tjednu riješiti”, rekla je prodavačica
Jasna Paklan.

Da se u novoj godini radi manje – odlučio je vlasnik Ivan
Katavić
.

“Oni su zaslužili da imaju nedjelju. Uglavnom, ako ja suosjećam s
njima, ako im dajem ruku. Onda će i oni odgovoriti pozitivno,
tako i je”, rekao je vlasnik trgovačkog lanca KTC Ivan
Katavić.

Tvrtka s 1400 zaposlenih, uglavnom u trgovini, tako je među
prvima primijenila ono o čemu se dugo govori.

“Koliko sam obilazio te destinacije vani, vidim da nedjeljom ne
rade. Ali kod nas bi i noć i dan tražili da bude otvoreno. Ne
slažem se, ja sam inače rodom od Imotskoga, moja obitelj radila
je u Njemačkoj, znam jako dobro kakav je to težak
posao
“, rekao je Katavić.

Da je to težak posao – prema svemu sudeći, došlo je i do Banskih
dvora.

“Ne govorimo samo isključivo o jednoj velikoj i širokoj lepezi
rada nedjeljom, govorimo o radu trgovina nedjeljom. Dakle,
ingerencija Ministarstva gospodarstva nad zakonom o trgovini
apostrofira činjenicu da u ovom trenutku nemamo reguliran proces
odnosno rad trgovina nedjeljom”, rekao je ministar gospodarstva
Dario Horvat.

Što predlažu – nisu još točno definirali. No ide se u izmjene
Zakona o trgovinama, kako bi nedjelje bile
neradne. Pritom će, kako sada stvari stoje, poslodavci moći
odrediti određeni broj radnih nedjelja. Riječ je o tzv.
austrijskom modelu.

“I da, najbliži smo i to mogu potvrditi austrijskom
modelu
, u ovom trenutku, diskutiramo koliko je to
nedjelja koju bi poslodavci mogli definirati kao radne nedjelje,
ali ono što nam je prvenstveno i najbitnije dakle u toj
korelaciji samih radnika, poslodavaca i nas u Vladi moramo
osigurati siguran način kontrole, a da nam onda radnici u te
trenutke kada i rade nedjeljom budu adekvatno plaćeni”, rekao je
Horvat.

Vjeruju da će zakon stupiti na snagu u prvoj polovini 2020.

“Ne bih još konkretno govorio u kojim smjerovima ćemo ići, ali
ono što je bitno kod rada nedjeljom da tu budu pokriveni nekakvi
svjetonazorski ciljevi, ali isto tako i ekonomski ciljevi. Ne
smijemo si dozvoliti da zbog redefiniranja rada nedjeljom
ugrozimo na neki način rad nedjeljom ili ne potičemo dovoljno
ekonomiju”, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava
Josip Aladrović.

No, upravo to brine suprotstavljenu stranu.
Predsjednik Uprave Emmezete tvrdi: ‘Ovo je direktan udarac na
poslodavce.’

“Nedjelja sama kao prodajni dan nosi više od 15 posto prihoda.
Evo možete samo računati koliko bi utjecalo. Ako se i prebaci
nešto na druge dana u tjednu, sigurno bi između 5 i 10 posto
došlo do smanjenja ukupnih prihoda”, rekao je predsjednik uprave
Emmezete Slobodan Školnik.

S druge strane, pozivajući se na analize Ministarstava
financija i gospodarstva
, Vlada je izišla s podatkom da
je prosječan (dnevni) promet u trgovinama nedjeljom niži za 41-52
posto.

“Kako su te podatke izračunali ne znamo, na što se to odnosi i
što se sve uzimalo u obzir, ali ti podaci za jedan veliki dio
trgovina ne odgovaraju. Osim toga, ne znamo o tom modelu ništa.
Radimo paralelu s Austrijom, a zaboravlja se da Hrvatska danas
nažalost nije u gospodarskoj trci s Austrijom nego Bugarskom”,
rekao je Školnik.

S tim se ne slažu sindikati.

“Mi smo došli do podataka da je nedjelja, po podacima
Porezne uprave i po uplati poreza, doista
najslabiji dan i da bi se prometi koji se sada ostvaruju
nedjeljom, prelili u druge dane u tjednu. To kažu poslodavci koji
podupiru ovo inicijativu tako da ne vidim problem da bi to nešto
dugoročno ili kratkoročno utjecalo loše na ekonomska kretanja”,
rekla je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica
Štulić
.

“Prema podacima Porezne uprave petak i subota su najudarniji dani
i tada se najviše kupuje i prodaje u Hrvatskoj tako da tu ne bi
bilo mnogo problema”, nadodala je Štulić.

Ovo nije prvi put da se o ovome govori. Nakon Ivice
Račana
2004., radne je nedjelje Ukinula i vlada
Ive Sanadera.

“Želimo da oni koji rade budu dobro i dostojno plaćeni, ali isto
da se svima onima koji žele nedjelju kao dan odmora, kao
obiteljski dan i top omogući”, izjavila je 2009. bivša
potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor.

I tada, baš kao i danas – pritisak na vladajuće vršila je
Crkva.

“Kao članovi crkve znamo što za nas znači nedjelja, želimo da
vlast što prije to pitanje regulira”, izjavio je nadbiskup
zagrebački kardinal Josip Bozanić.

No, nakon što su nedjeljom trgovine zatvorile svoja vrata, na
njih je pokucao Ustavni sud.

I srušio cijelu stvar. Tada se govorilo o zgodnom
političkom manevru Ive Sanadera koji se time
nije zamjerio ni Crkvi ni trgovcima, jer je cijelu stvar
prepustio upravo Ustavnom sudu. Pitaje je hoće li sadašnja
inicijativa biti drukčija?

“Poslodavci su 2009. pokrenuli Ustavnu tužbu tražeći da su neka
njihova prava narušena, sud je to utvrdio i ukinuo te odredbe.
Sada u pripremi, treba zakon samo dobro pripremiti i tu nema
nikakvih problema“, rekla je Štulić.

“Jako je teško vjerovati da će se zakon tako sročiti da bi on
mogao proći na Ustavnom sudu. Sigurno da će subjekti koji rade,
koji imaju veliki interes u trgovini posegnuti za ocjenom
ustavnosti zakona, ako vide elemente koji bi mogli biti u
kontradikciji sa Ustavom, jako je teško zamisliti da se neće
nekoga diskriminirati, kakvo god rješenje bilo”,
rekao je Školnik.

Ekonomist Luka Brkić s Fakulteta političkih
znanosti tvrdi da bi se rad nedjeljom svakako trebao
regulirati.

“To nije ona stara dilema: zabrana države u odnosu na onu
poduzetničku tržišnu slobodu. To treba regulirati i partneri se
trebaju dogovoriti koja su optimalna rješenja za jednu i drugu
stranu”, rekao je ekonomski analitičar Luka
Brkić.

No, on ne vidi zapreke da se takvo što provede.

“S aspekta kapitala rad nedjeljom ne pokazuje neku baš posebno
jaku ekonomsku argumentaciju i činjenicu da bi rekli da je to
toliko nužno, poglavito u kontekstu dohodaka
koji ostvaruju ljudi u toj djelatnosti”, rekao je Brkić.

Kada promišljamo o ovom problemu iz perspektive radnika – odmor
je neophodan za zdrav i uravnotežen život.

“Problematično je jer ljudi kada rade nedjeljom, dobiju slobodan
dan nekad tijekom tjedna. Ali nama se teško odmarati, ako se
drugi ljudi oko nas ne odmaraju. Osim toga, tu je ova priča o
balansu radne i obiteljske uloge. Vi se možete odmarati tijekom
tjedna, ali vaš supružnik, ili partner ili djeca tijekom tjedna
nisu prisutni”, rekao je profesor psihologije Zvonimir
Galić
.

Profesor psihologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu
Zvonimir Galić, pritom dodaje da se ovu raspravu mora promatrati
kroz prizmu iseljavanja. Imamo manje radnika i
to zapravo tjera tržište da uvjeti budu bolji.

“Mi smo napravili jedno veliko istraživanje u kojem smo uspjeli
ispitati jedno 1126 ljudi koji su iselili nakon ulaska u EU. Nas
je zanimalo kako je njima na radnim mjestima. Imali smo sreću što
smo imali usporedne podatke s hrvatskim radnicima. A ono što je
nama bilo posebno interesantno, pokazalo se da
ljudi koji rade vani, u usporedbi s ljudima koji rade u
Hrvatskoj, doživljavaju manji stres na svojim radnim mjestima,
rjeđe rade vikendima i lakše balansiraju privatno i poslovno”,
rekao je Galić.

“Vani smo
radili, nikada se nedjeljom nije radilo, nikad”

Ne možemo tvrditi da se s time svi slažu, no one koje smo mi
pitali – misle da nedjelja nije dan za rad.

“Sačuvaj bože, ne! Vani smo radili, nikada se nedjeljom nije
radilo, nikad”, rekli su Mile i Verica iz Zagreba.

“Definitivno jer previše brzo živimo i nemamo vremena posvetiti
se bitnijim stvarima od karijere”, rekla je Valentina iz
Zagreba.

“Ja mislim da bi trebale biti slobodno  da ljudi budu u
sklopu svoje obitelji i da uživaju”, rekla je Anđelka iz
Zagreba.

No, ne treba zaboraviti da se nalazimo u izbornoj godini, onoj
tradicionalno rezerviranoj za lažna obećanja i
populističke politike. Također,
svaki pokušaj regulacije rada nedjeljom zasad je neslavno propao.
No, istina je da radnika nema dovoljno, pa bi, ako ništa, to
mogla biti dobra podloga za ostvarivanje većih prava.

Izvor: Vijesti.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari