Nakon što Državno izborno povjerenstvo izbroji sve glasove koje su donijeli, kampanja i službeno kreće
Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva (DIP)
Vesna Fabijančić Križanić potvrdila je kako od
12 kandidatura za predsjednika države koje je Povjerenstvo
zaprimilo, jedna nije sa potrebnih 10 tisuća potpisa.
“Jedna nije s potpisima, ali je zaprimljena, jer je
predan prijedlog na obrascu”, rekla je Fabijančić-Križanić iza
ponoći, kada je istekao rok za podnošenje kandidatura.
Službena izborna promidžba, potvrdila je, počet će u četvrtak.
DIP planira održati sjednicu u četvrtak, najvjerojatnije u 12
sati, tada će utvrditi listu kandidata za predsjednika i objaviti
je na svom webu, dakle već u ranim poslijepodnevnim satima, a
time onda počinje i izborna promidžba, navela je.
Podsjetila je da svaki kandidat na promidžbu smije potrošiti do
osam milijuna kuna, da će službena promidžba trajati do 20.
prosinca u ponoć.
Kandidatima je poručila da će morati prikazati sve donacije, sva
vlastita sredstva, troškove, cijene i popuste medijskog
oglašavanja.
Prva financijska izvješća kandidati moraju podnijeti sedam
dana prije izbora, podsjetila je Fabijančić-Križanić.
Tko je sve u utrci?
Kandidature su podnijeli aktualna predsjednica Kolinda
Grabar Kitarović, bivši SDP-ov premijer Zoran
Milanović, pjevač Miroslav Škoro,
europarlementarac Mislav Kolakušić, ekonomist
Dejan Kovač, bivši pravaš sada čelnik stranke
Desno Anto Đapić.
Isto su učinili redatelj Dario Juričan odnosno
Milan Bandić, kandidatkinja Radničke fronte Katarina
Peović, saborski zastupnik Ivan Pernar
(SIP), predsjednica Starta Dalija Orešković,
predsjednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca
Nedjeljko Babić te nezavisni kandidat
Slobodan Midžić koji je kandidaturu podnio i
prije pet godina, ali nije postao kandidat za predsjednika. Ovoga
puta donio ju je samo uz svoj potpis.
Koliko će potencijalnih kandidata uistinu ‘ući u igru’ za
Pantovčak, znat će se kad DIP pregleda kandidature i objavi listu
kandidata za predsjednika.
Od kandidature je odustao nezavisni saborski zastupnik i
bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić,
od potrebnih 10 tisuća potpisa prikupio ih je nešto iznad osam
tisuća.
Iako su najavljivali da će i oni ući u utrku za Pantovčak,
u konačnici to nisu učinili bivši potpredsjednik Račanove Vlade
Ante Simonić, saborski zastupnik, bivši
‘mostovac’ Tomislav Panenić i bivši model
Ava Karabatić.
Grabar-Kitarović ima potpisa gotovo kao svi zajedno
Aktualna predsjednica u izbornu promidžbu ulazi s najvećim brojem
potpisa potpore, gotovo 232 tisuće. Iako je to 100 tisuća manje
nego prije pet godina, Grabar Kitarović prikupila je tek 30-ak
tisuća potpisa manje nego svi drugi kandidati zajedno. Pritom
treba napomenuti i kako ih je Milanović prikupljao samo dva
od mogućih 12 dana.
Najmanje potpisa, oko 11 tisuća, prikupila je Dalija
Orešković koja ja posljednja, kratko prije ponoći, predala DIP-u
kandidaturu.
U posljednjim trenucima potpise DIP-u za predsjedničku
kandidaturu predala Dalija Orešković
Orešković je prvo kasnila na predaju kandidature koja je bila
zakazana za 23 sata a zatim je problem nastao jer joj je
nedostajao jedan od potrebnih dokumenata zbog čega je izlazila i
ponovno ulazila u prostorije DIP-a a potom morala ispunjavati
dodatni formular.
“Ostavili smo srce na terenu i dali zadnji atom snage. Imala sam
pomalo gerilski način prikupljanja potpisa”, kazala je Orešković
nakon predaje potpisa priznavši kako je bila zabrinuta hoće li
svi potpisi stići na vrijeme. Zahvalila je svima koji su na
terenu skupljali potpise ali i uputila kritike na način na koji
su pojedini kandidati skupljali potpise.
“Pojedini kandidati prikupili su i 200 tisuća potpisa pa se pitam
čemu to ako je za pravovaljanu kandidaturu dovoljno 10 tisuća.
Jesu li brojni ljudi koji su stavljali potpise za pojedine
kandidate to činili jer se boje gubitka radnih mjesta?”, upitala
je.
Orešković je istaknula kako je njezin motiv ulaska u
predsjedničku utrku bio progovoriti o “zarobljenoj državi i kako
ju osloboditi i vratiti u ruke građanima, kako uspostaviti
dobar pravni okvir, kako napraviti učinkovito pravosuđe,
kako onemogućiti političku korupciju i kako stvoriti dobre
temelje za razvoj države”.
Kao jednu od ključnih točaka svog programa izdvojila je novi
nacrt strategije suzbijanja korupcije. No , dodala je, progovarat
će i o potrebi smanjenja broja županija, gradova i općina te
izmjene izbornog zakonodavstva.
“Ovo je bitka za promjenu ovog društva i države”, istaknula je
Orešković.
“Ako vidimo u što se pretvorio Hrvatski sabor sa ‘žetončićima’
Milana Bandića, u što se pretvorila i aktualna predsjednica
Kolinda Grabar-Kitarović koja gradonačelniku koji ima niz afera i
optužbi daje političko zaleđe u jeku kaznenih postupaka onda
vidimo da je korupcija postala vezivno tkivo društva i ušla u sam
vrh političke moći”, ustvrdila je.
Šesti predsjednički izbori održat će se u nedjelju, 22.
prosinca.