Do sutra u 16 sati zaposleni u osnovnim i srednjim školama moraju se izjasniti nastavljaju li štrajk
Sindikalni čelnici dobili su ponudu vladajućih, čiji plan je bio
prekid štrajka koji traje više od mjesec dana. Ali, s obzirom da
ona ne ide u smjeru koji se traži od prvog dana, ne vlada
oduševljenje kod zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Da bi
bilo jasnije zašto vlada nezadovoljstvo, profesor
matematike u jednoj zagrebačkoj gimnaziji napravio je
detaljan izračun.
“Trenutno, osoba koja je nastavnik pripravnik ima koeficijent
složenosti posla
1.124, kako je osnovica svima jednaka i iznosi 5695.87 kuna
bruto, pomnožen s danim koeficijentom iznosi 6402,15 kuna što je
neto 4747,41 kuna. Osoba koja ima položen stručni ispit ima
koeficijent složenosti poslova
1.325 što znači da je njegova bruto plaća 7547,03 kuna dok je
neto plaća 5403,93 kuna”, opisao je aktualnu situaciju
matematičar.
Zatim je naveo što zaposleni u osnovnim i srednjim školama
žele…
“Uz povećanje koeficijenta složenosti poslova od 6,11 posto
pripravnički koeficijent postaje 1.193 njegova
bruto plaća: 6795,17 kuna te neto plaća – 4972,78 kuna. U slučaju
da je osoba položila stručni ispit njegov koeficijent složenosti
poslova postaje 1.408 te bruto plaća iznosi – 8019,78 kuna,
odnosno, neto plaća – 5675,02 kuna. Razlika u plaći za
pripravnika je 225,37 kuna, a za osobu koja je položila
stručni ispit 271,09 kuna.”
Nakon toga, otkrio je što Vlada nudi nakon posljednjih
pregovora…
“Od 1.12.2019. povećanje dodatka na osnovicu od
tri posto znači da bi osoba koja nema položeni stručni ispit
imala plaću u bruto iznosu veću za tri posto od osnovice što je
za 170,87 kuna bruto pa bi njegova bruto plaća iznosila 6573,03
kuna, samim time bi neto plaća iznosila 4845,40 kuna, dok s
položenim stručnim ispitom osobi bruto plaća raste na 7717,90
kuna, što je neto 5501,91 kuna. U lipnju Vlada nudi dodatak od
jedan posto na osnovicu, što iznosi 56,96 kuna bruto te bi tako
bruto plaća nastavnika bez položenog stručnog ispita iznosila
6626,99 kuna, što iznosi neto 4876,34 kuna, a za osobu koja ima
položeni stručni ispit bruto plaća bi iznosila 7774,86 kuna, što
je neto 5534,58 kuna.”
Dakle, razlika između plaća pripravnika s povećanim koeficijentom
i onoga što Vlada nudi je 96,44 kune. A kod onih sa stručnim
ispitom razlika je još veća.
“Sukladno tome, s povećanjem koeficijenata i plaća pripravnika bi
bila 96,44 kuna veća nego s dodacima na osnovicu plaća. U slučaju
nastavnika koji ima položeni stručni ispit razlika je 140,44
kuna. Ovo je povećanje koje Vlada nudi samo prosvjetarima. Dakle
povećanje plaće za 96,44 kune, odnosno 140,44
kune, dok s povećanjem koeficijenata plaća raste za 225,37 kuna,
odnosno 271,09 kuna neto. Uz povećanje koeficijenata bruto plaća
nastavnika, uz povećanje “2+2+2”, iznosila bi 8361,51 kuna, što
je neto 5870,98 neto. Razlika iznosi 140,46 kuna. To znači da dva
posto dodatka na osnovicu u bruto iznosu iznosi 113,91 kuna, što
ako pribrojimo sva povećanja kroz dodatke, u konačnici bi
profesor koji ima položeni stručni ispit na kraju cijelog
paketa imao bruto plaću od 8116,56 kuna, što je neto
5730,52 kuna. Uz povećanje koeficijenata bruto plaća nastavnika,
uz povećanje “2+2+2″, iznosila bi 8361,51 kuna, što je neto
5870,98 neto. Razlika iznosi 140,46 kuna.”
Sad je sve na zaposlenima u prosvjeti, koji do 16 sati sutra, 28.
studenoga, moraju odgovoriti prihvaćaju li na Vladin
prijedlog i jesu li za štrajk, u slučaju da ne
prihvaćaju prijedlog.