Danas se može dobro reći gdje možemo očekivati potrese i kojom jačinom, no vrijeme se ne može predvidjeti
Iz sata u sat stižu nove informacije o žrtvama najjačeg
potresa koji je pogodio
Albaniju u zadnjih 30 godina: posljednje govore
o najmanje 18 mrtvih i više od šest stotina
ozlijeđenih.
No tektonske ploče nisu mirovale ni nakon Albanije. Jak
potres oko 10 sati zatresao je i Bosnu i
Hercegovinu. Epicentar je bio kod Blagaja s magnitudom
od 5,4 po Richteru.
Nakon pola sata BiH je udario i drugi potres magnitude 3,3 po
Richteru kojemu je epicentar opet bio na dubini od oko dva
kilometra i to 80-ak kilometara južno od Sarajeva. Vrlo brzo
uslijedio je i treći potres od tri stupnja prema Rihteru.
Ovo se podrhtavanje snažno osjetilo i na jugu Hrvatske. Iz
splitskog Centra 112 tijekom jutra dobivali su telefonske dojave
građana iz Splita, Podgore i Makarske.
O
smrtonosnim potresima koji su zatresli balkanski poluotok u
RTL-u Danas razgovarali
smo sa seizmologom Krešimirom
Kukom.
Potresi jačine poput ovoga u Albaniji koji je bio 6,4 po Richteru
jači su od nekih eksplozija atomske bombe, kaže Kuk.
Jedan potres nikada ne dolazi sam pa ih se tako može očekivati
još.
“Čest je slučaj da se nakon jakog potresa javlja serija
slabijih potresa, to je ono što se sada događa u
Albaniji. Čak ne na užem epicentralnom području, vidimo da
se primjećuje i na nekim nama bližim područjima. Ti su potresei
povezani su, ali na sreću ne direktno na sreću, mi se ne nalazimo
u užoj zoni gdje se generiraju ovi potresi”, rekao je Kuk.
Prilikom ovakvih potresa uvijek se pojavi pitanje gradnje. Koliko
je pitanje jačine potresa, a koliko do načina gradnje? I
jedno i drugo, kaže Kuk.
“Sama jačina je bitna jer ona je mjera oslobođene energije.
Potresi te jačine ruše zgrade, to je normalno. Također je bitna i
dubina, u ovom slučaju je dobilo čak i malo u moru, što je na
sreću smanjilo efekte. Osim gradnje bitno je i svojstvo lokalnog
tla, na nekim mjestima površinski slojevi zemlje će pojaćati
osnovnu trešnje”, rekao je Kuk.
Najugroženiji dio Hrvatske je Hrvatsko primorje
I dio Hrvatske je osjetio potrese. Koliko smo mi otporni na
potrese?
“Nakon potresa u Skoplju su u bivšoj državi promijenjeni zakoni o
gradnji. Danas se to dobro može reći kako treba graditi, a gradi
li se, to nije pitanje za mene. Danas znamo dati jasnu sliku
gibanja tla na nekom mjestu, točne parametre kako opisati kako će
se zgrada ponašati. Današnja građevina jako dobro zna kako treba
graditi”, kazao je Kuk upozorivši da i u Hrvatskoj postoji
mogućnost potresa poput ovoga u Albaniji.
“Znamo koji su kod najugroženiji dijelovi, to je južni dio
Hrvatskog primorja, rčauna se maksimalna jakost potresa. Ovo jesu
potresi koji se mogu očekivati i kod nas. Potresi se ne mogu
predviđati, najveći problem je vrijeme njegova nastanka. Danas se
može dobro reći gdje ih možemo očekivati i kojom jačinom, no
vrijeme ne”, zaključio je Kuk.