Straha od novog slučaja 'Franak' nema, slažu se stručnjaci
U Hrvatskoj bi se od 2023. godine trebalo plaćati eurom
kao službenom valutom, no u zemlji to i dalje
izaziva oprečne reakcije.
Dok ekonomisti jedva čekaju ulazak u eurozonu i vesele se
pozitivnim učincima na gospodarstvo, građani su podijeljeni.
Procjena Vlade kada će euro zamijeniti kunu je 2023., no
građane taj proces prilično plaši.
“Bojim se da će nam se sve cijene povisiti, plaće su nam i
ovako niske… Ne znam što će biti. Bolje ne ide. Koliko ja
vidim, koliko pratim situaciju, na bolje ne ide ni za koga”, kaže
Ksenija Benčić iz Rijeke.
Pesimističan je i Drago Jokić iz Zadra: “Na
osnovi iskustava drugih zemalja kod kojih je došlo do
promjene nacionalne valute u euro, svuda je došlo do
poskupljenja. Prema tome, ako je svuda došlo do poskupljenja,
nema razloga da se to ne dogodi i kod nas.”
Prema posljednjim istraživanjima, u Hrvatskoj 49 posto
građana podržava promjenu kune u euro, a
protiv ih je 47 posto.
“Građani se zapravo boje da će realna kupovna moć njihovih plaća
i dohodaka biti puno niža, da će uvođenje eura imati određene
redistribucijske efekte i da će više pogoditi siromašnija
kućanstva, nego ona imućnija”, objašnjava Marija
Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
U eurima je 76 posto hrvatskih, polovina kredita je vezana
uz euro, kao i 58 posto robne razmjene. Više od trećine prihoda u
našoj najprofitabilnijoj gospodarskoj grani je također iz zemalja
eurozone.
A u dobroj pripremi, kaže ministar, leži i tajna kvalitetnog
prijelaza na euro.
“Sve ono što dobro napravimo u ovoj pripremnoj fazi, to će samo
staviti naglasak na ovu pozitivu i negativu”, rekao je ministar
financija Zdravko Marić.
Priznaje da postoje određeni rizici, ponajprije
kod formiranja cijena u eurima i prilagodbe građana na nove
iznose.
“Nekakva pretpostavka je da će, kao što se događalo u nekim
drugim zemljama, trgovci lakše zaokruživati cijene na više, nego
na niže. Država ipak ima nekakve mehanizme da će koliko-toliko,
ne možemo reći u potpunosti, anulirati, ali će to umanjiti”,
rekao je Marić.
Zato će minimalno pola godine prije uvođenja eura cijene morati
biti istaknute u obje valute. A rezervni mehanizam je
sniženje PDV-a. No, ni jedno ni drugo nije jamstvo da
cijene neće rasti. Dio građana teško će se oprostiti od kune kao
nacionalnog simbola.
“Ali bit će to i euro jer će na poleđini europskih kovanica biti
jedan od naših nacionalnih simbola, no morat ćemo se dogovoriti
koji”, kazala je bivša potpredsjednica Vlade Martina
Dalić.
Zabrinutost izaziva i mogući rast kunskih kredita pri konverziji
ako tečaj bude nepovoljan.
“Ja osobno imam i kune i euro, tako da sam na neki način zaštitio
sam svoju poziciju”, rekao je Marić.
No, straha od novog slučaja ‘Franak’ nema, slažu se stručnjaci.
Kuna je stabilna, a stabilnost je jedan od preduvjeta i u fazi
prilagodbe. Dakle, kunski krediti ne bi trebali biti ni skuplji
ni jeftiniji.
Ekonomski stručnjaci kažu da je strah neopravdan jer, tvrde,
Hrvati su već uveli euro, samo ga nazivaju kuna.