Seljaci se žale kako ove godine sigurno propada i svinjokolja, stara hrvatska tradicija
Kud god je prošla, izazvala je katastrofu. Stotine milijuna
svinja već su uginule ili su morale biti usmrćene kako bi se
suzbila afrička svinjska kuga. Zasad
neuspješno.
Gdje god se pojavi, ugiba jako puno svinja i to je velik problem.
Kako bi se zaštitile domaće svinje o kojima ovise gospodarstva,
divlje su svinje na listi za odstrel. No lovci koji su prvi
na liniji obrane od prijenosnika virusa, imaju nikad stroža
biosigurnosna pravila kojih se moraju pridržavati kako nehotice
virus iz šume ne bi prenijeli u svoje domove.
Moraju proći kroz dezinfekcijske barijere i prije lova i nakon
njega. Uz čizme, moraju dezinficirati i gume na automobilima te
voditi točnu evidenciju tko je i kojim vozilom išao u lov. Ali ne
samo to, dodatno su zaduženi za praćenje ponašanja divljih svinja
i moraju reagirati ako primijete bilo što neuobičajeno.
“Afrička svinjska kuga je virus koji vrlo brzo uzrokuje ugibanje
divljih svinja tako da očekujemo da ćemo, ako se to, ne daj
bože, i kod nas pojavi, mi prije primijetiti uginule svinje nego
što ćemo vidjeti razliku u ponašanju kod jedinki koje su u našem
području”, objasnio je tajnik Lovačkog društva ”Fazan iz
Šestina” Boško Milešević.
“Ima puno načina širenja. Vrlo lako se prenosi i ima poprilično
visok mortalitet. Velik broj životinja obolijeva i velik broj
njih ugiba. One prije nego što uginu već prenose uzročnika, a
nakon uginuća, primjerice u kostima, virus ostaje jako dugo
prisutan i ponovno može uzrokovati bolest”, pojasnio je
dr.sc. Dean Konjević s Veterinarskog
fakulteta u Zagrebu.
Za ljude neopasna, ali upravo ljudi najviše šire virus
Uvedene su i novčane nagrade od sto kuna za onog tko prijavi da
je pronašao uginulu svinju. No, čovjek je ipak taj koji najviše
širi virus. Lako je moguće da bi ga mogao donijeti neki od
stotina tisuća turista koji nam stižu svake sezone jer bolest je
dosad potvrđena u pedesetak zemalja svijeta i čak 11
zemalja Europske unije.
“Primijetilo se da se često pojavljuje uz autoceste. Rizik je od
prijenosa izravno od ljudi, hranom ili nečim sličnim”, nastavio
je Konjević.
Bačeni sendviči ili bilo kakvi ostaci hrane sa zaraženom
svinjetinom mogu proširiti virus, a čovjek ne mora ni znati da je
meso zaraženo jer za ljude nije opasno. Problem su i divlja
odlagališta, neodgovarajući transport životinja i nedezinficirani
kamioni, zatim prijenos putem krpelja… Previše je faktora u
igri da bi se lako mogla zaustaviti bolest za koju nema lijeka i
protiv koje nema cjepiva.
Virus se prvo pojavio među afričkim bradavičastim divljim
svinjama. Brzo se proširio velikim dijelom Azije, osobito snažno
pogodio je Kinu i krenuo prema Europi. Preko Rusije i Kavkaza i
svih baltičkih zemalja koje su redom pogođene, Poljske i
Bugarske, čija je populacija svinja desetkovana. U Rumunjskoj su
na sve načine pokušavali odgoditi ubijanje domaćih svinja. U
općini Braila načelnik je tri dana zavlačio veterinare samo da bi
seljaci brže-bolje uspjeli poklati svoje svinje i natrpati
njihovo meso u škrinje.
Pred vratima Hrvatske
Problem je u tome što virus i u smrznutom mesu živi dvije i pol
godine i sve dok se termički ne obradi, može se širiti dalje.
Proširio se preko Češke i Slovačke do Zapadne Europe – Belgije.
Njemačka je na oprezu, dok su svinje u nekim dijelovima Mađarske
već zaražene, a od kolovoza je prisutan i u Srbiji. Stroge mjere
sigurnosti propisuju nemilosrdnu eutanaziju.
Virus koji nam je pred vratima mogao bi dokrajčiti domaće
svinjogojstvo koje je ionako na koljenima. Jer ako se negdje
pojavi makar jedan slučaj, u krugu od tri kilometra moraju se
ubiti baš sve svinje. Bez iznimke.
“Ako na tom području imamo veće uzgajivače i veće farme, tada su
štete veće. Ne samo za vlasnika životinja koji je kroz kredit uz
vlastita ulaganja uložio velika vlastita sredstva i ostat će bez
svoje proizvodnje već i za državni proračun jer se
eutanazije refundiraju iz državnog proračuna”, rekao je državni
tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Željko
Kraljičak.
Potencijalnih eutanazija boji se i Vlado
Ferbežar, jedan od najpoznatijih slavonskih proizvođača
kulena i slanine od slavonskih crnih svinja. Drži ih na imanju
blizu šume, a da afrička svinjska kuga prijeđe granicu i stigne u
Slavoniju, to bi za uzgajivače značilo katastrofu.
“Znači da svega ovoga više neće biti jer ja više neću imati
ovakvu sirovinu. Da bi to napravio i kad prođe karantena i sve to
s afričkom svinjskom kugom, trajalo bi 5, 6, 7 i više godina. Ja
toliko vremena više neću imati, tako da ćemo vjerojatno morati
sve ovo obustaviti i prestati to raditi”, rekao nam je Ferbežar.
Jedna od sigurnosnih mjera je da svinje više ne smiju slobodno
lutati, već moraju biti ograđene dvostrukom ogradom koju je
Vlado postavio čim je Ministarstvo izdalo nove mjere.
“Imao sam jednu ogradu, ali je novi propis donesen da se mora
staviti i elektropastir kao dupla zaštita od divljih svinja jer
su divlje svinje te koje su donijele afričku kugu”, nastavio je
Ferbežar.
On se drži svih mjera sigurnosti, no čak i da se zarazi neka
svinja dva i pol kilometra udaljena od njegove farme, i Vladi bi
propalo baš sve.
A farmeri se žale kako ove godine sigurno propada i svinjokolja,
stara hrvatska tradicija. Barem onima koji ne mogu udovoljiti
biosigurnosnim uvjetima poput čizama samo za svinjac,
dezinfekcijskih barijera i legalne i evidentirane prodaje. Svinje
seljaci ne smiju sami klati, ali ni prevoziti nikamo osim u
klaonicu. Jedino se ondje životinja smiju ubiti i obraditi.
“Klaonica je problem. Mi je u Vrbovcu nemamo, imamo je u drugoj
općini i drugom gradu, ali je također problem što su svi bukirani
i rekli su da neće primati nas koji imamo nešto što bismo poklali
tamo i sada ne znamo što ćemo dalje”, ispričao je vlasnik OPG-a
iz Vrbovca Marijan Benko.
Svinje se ne smiju ni prodavati bilo kome da ih oni sami
zakolju, već samo registriranom gospodarstveniku. A oni koji
udovoljavaju svim uvjetima 72 sata unaprijed kolinje moraju
prijaviti veterinaru koji dolazi pregledati svinje, što je –
dodatni trošak.
“Jednostavno su nam ukinuli tradicionalno kolinje, kaj smo se mi,
cijela familija i prijatelji tu družili. Pajcek je moral da
zacvili da bude sve, a toga više nema”, nastavio je Benko.
No kod divljih svinja odstrel je nemilosrdan jer se mora
prepoloviti brojka od procijenjenih 40-ak tisuća divljih
svinja koje lutaju hrvatskim šumama i poljima. Sve do
ovogodišnjeg masovnog odstrela divljih je svinja bilo kao
nikad prije.
“Do Domovinskog rata bilo ih je malo, a sada, poslije
rata, nakotile su se, pogotovo od 2013. Je li rat utjecao na
migraciju svinja koje su išle od Bosne prema ovuda ili je to
stvarno tolika populacija, ne zna se”, ispričao nam je lovac
Branko Kukor.
Lovci stavljeni na kušnju
Ministarstvo poljoprivrede ponovno je ove jeseni izdalo novu
naredbu u Zakonu o lovstvu. Naređuje kako lovci broj divljih
svinja moraju smanjiti na biološki minimum. Smiju loviti i na
hranilištima kako bi se životinje namamile za odstrel. Ukinut je
i lovostaj, osim na bređu krmaču, a dodatnih mjera je cijeli niz.
“A to je da je dopuštena upotreba pasa goniča u lovištima tijekom
cijele godine, ali i da je dopuštena upotreba noćnih ciljnika s
elektroničkim povećanjem slike, što također kod redovnog odstrela
nije dopušteno”, objasnio nam je Milešević.
Lovci su tu stavljeni na kušnju. Na njima je golema odgovornost
da zaustave širenje virusa, ali lovna etika im, primjerice, ne
dopušta pucanje po krmači koja vodi mlade. Lovci ne žele da
divlja svinja kod nas postane rijetka vrsta.
Lovci rade sve što je u njihovoj moći i poticajne mjere
ministarstva će sigurno utjecati da se odstreli veći broj
jedinki. Ali savjesti svakog lovca i
pojedinca treba ostaviti hoće li on pojedinu
jedinku ustrijeliti ili neće”, zaključio je Milešević.
Mjere diljem svijeta su stroge jer je afrička svinjska kuga
opasna bolest koja gospodarstvima donosi golemu štetu. Danska je
stoga na 70 kilometara dugoj granici s Njemačkom digla žicu kako
bi zaštitila 28 milijuna svinja, koliko ih uzgoji na godinu. Kina
se nije uspjela zaštititi i tamo je ubijeno više od 100 milijuna
svinja. Ako se i uspije s pomoću strogih mjera spriječiti dolazak
bolesti u našu zemlju, posljedice afričke svinjske kuge posredno
osjećamo već sad. Cijena svinjetine u našim je mesnicama čak 23
posto veća nego u istom razdoblju lani.