Srbija već nekoliko godina jača svoje vojne snage, proračun njihova ministarstva obrane raste brže od ijednog drugog
“Znam u komad što u Hrvatskoj imaju od oružja i kako su ga
nabavili”, tako je srbijanski predsjednik Aleksandar
Vučić prije par dana srpskoj javnosti objašnjavao koliko
je posvećen ulozi vrhovnog zapovjednika.
Istodobno, Srbija već nekoliko godina jača svoje vojne snage,
proračun njihova ministarstva obrane raste brže od ijednog
drugog, od Rusije se nabavljaju avioni, helikopteri, oklopna
vozila.
Čemu i protiv koga, s obzirom na to da je zemlja praktički
okružena članicama NATO-a? Srpski predsjednik kaže da je sve to
obrambeno oružje. No, sama pomisao da bi se na jugoistoku Europe
događala nekakva utrka u naoružanju izaziva zabrinutost. Petar
Panjkota.
“Hvala vam, dragi vojnici, hvala vam dragi prijatelji za ovo
oružje i oruđe koje svakog dana imamo sve više i sve modernije.
Srbija će nastaviti da štiti svoju slobodarsku tradiciju, moći
ćemo sami sačuvati svoje nebo, svoju zemlju i svoje ljude”, rekao
je Vučić u listopadu na obilježavanju 75 godina od
oslobođenja Beograda
I prije nekoliko dana ponovio je kako Srbija, kao mala zemlja
okružena članicama NATO-a, oružje nabavlja isključivo za obranu.
“Mi ćemo graditi prijateljstva, gradit ćemo dobre odnose, ali
nećemo biti Bambi. Da nas svi progutaju kad im padne na pamet. I
nikad više neću sebi dozvoliti onu vrstu neodgovornosti koju smo
si dozvolili 90-ih godina, da budemo toliko slabi da ne možemo ni
pokušati braniti se”, kazao je.
Ubrzano naoružavanje i česte vježbe Vojske Srbije ne prolaze
nezapaženo u Hrvatskoj. Bila je to jedna od tema posljednje
sjednice Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Republike.
“Radikalni istupi ne donose Hrvatskoj dobro, niti donosi mržnja.
Ne možemo se u današnjici osvećivati za prošlost. Isto tako, ta
verbalna ratobornost brusi zube mržnji i praktički uskraćuje naš
hrvatski napredak”, rekao je Mladen
Markač, predsjednik
Vijeća za domovinsku sigurnost.
Svaki hrvatski napredak u vojnom smislu predsjednik Srbije po
vlastitom priznanju pomno prati, i često uspoređuje sa srpskim.
Srpska vojska posao radi brže no ikad, usporedba proračuna dviju
zemalja kaže da je lani po potrošnji za vojsku Srbija pretekla
Hrvatsku i troši gotovo šest milijardi kuna, samo lani je taj
proračun skočio za čak milijardu i pol kuna.
Da, iako su službeni podaci o opremljenosti obiju vojski dobrim
dijelom klasificirani, i na portalu Global Firepower, čije brojke
nisu najpouzdanije, vidi se da je Srbija u zrakoplovstvu pretekla
Hrvatsku. Imaju više letjelica ukupno, kao i borbenih aviona, 14
prema 12, jedinu prednost Hrvatska ima u helikopterima.
Još je veća prednost u snazi topništva. Srbija ima tri
puta više tenkova i gotovo 200 oklopnih vozila više od
Hrvatske.
Što se pak aktivnog vojnog sastava tiče, gotovo dvostruko
mnogoljudnija Srbija ima gotovo i dvostruko više vojnika.
Hrvatska zbog NATO-a, a Srbija?
Iako i hrvatski obrambeni proračun raste kontinuirano u mandatu
aktualne Vlade, odgovor kod svake nabave nove vojne opreme od
početka je isti.
“Sredstvo je u rukama pravih profesionalaca, a hrvatski vojnik je
dokazani profesionalac, posložit će nam, ne u varijanti da ga
želimo upotrijebiti protiv nekoga drugoga, nego u namjeri da
uvijek čuvamo našu Hrvatsku”, poručio je još 2017. ministar
obrane Damir Krstičević.
Hrvatska se tako u naoružavanju gotovo u potpunosti okreće zapadu
i saveznicima iz NATO-a, kako u zraku, tako i na kopnu. Da nas
Srbija ne bi trebala previše zanimati slažu se i u
oporbi.
“Mi ne trebamo biti fokusirani na Srbiju, ne trebamo biti
fokusirani na njezino naoružavanje. Srbija nije nikakva sila,
budimo otvoreni, a mi smo članica Europske unije i NATO-a. Prema
tome, jednim okom gledati u njihovo dvorište, samo da se stvari
ne bi mijenjale i krenule po zlu”, rekao je Franko
Vidović (SDP), član
saborskog Odbora za obranu
Kako je Srbija jedna od najvjernijih saveznica Rusije u cijeloj
Europi, tijesna suradnja odvija se i na vojnom planu. Od Moskve
su istočni susjedi već nabavili MIG-ove, helikoptere, tenkove i
oklopnjake. No, kako za RTL Dosje kaže ruski veleposlanik u
Hrvatskoj, ništa od toga ne bi se trebalo tumačiti kao prijetnju.
“Dok opskrbljujemo Srbiju vojnom opremom, mi naravno uzimamo u
obzir pitanje nacionalne sigurnosti te zemlje. Mi smo apsolutno
sigurni da oružje i oprema kojom opskrbljujemo Srbiju nisu
usmjereni ni protiv jedne zemlje u regiji, uključujući Hrvatsku”,
rekao je Anvar Azimov.
Tako nitko nikome ne prijeti, svi samo žele biti sposobni braniti
se. A kako su geopolitičke okolnosti takve da su izgledi za bilo
kakav novi rat na ovom prostoru srećom minimalni, nije bez
temelja zapitati se – čemu onda to silno naoružavanje.
Vojni analitiča portala Obrana i sigurnost Igor
Tabak u razgovoru za RTL Danas rekao je da se ovo može
gledati kao utrka u naoružanju samo ako se pogledaju čiste
brojke.
“S druge strane, kada pogledamo količine tehnike, onda su sve to
mirnodopske priče. Deset akviona 10-20 oklopnih vozila, to je sve
na komad. To je više modernizacija nego neko masovno
naoružavanje. Nijedna od država na ovim širim prostorima nije
ozbiljno ulagala već više desetaka godina i to se vidi”, rekao je
Tabak.
Hrvatska kao članica NATO-a mora težiti proračunu za vojsku od
dva posto.
“Srbija cijelo vrijeme za sebe priča da je neutralna i tu
neutralnost tumači na način da moraju biti u mogućnosti
izaći na kraj sa svima oko sebe, to je najklasičnije
tumačenje neutralnosti koje traži ulaganja”, smatra Tabak, koji
ima objašnjenje i za Vučićevu izjavu da zna svaki komad hrvatskog
naoružanja: “Još od 1995. na ovim prostorima je na snazi
Subregionalni sporazum o kontroli naoružanja. On obuhvaća
kontrolu i inspekciju, ne samo njih kod nas, nego i nas kod njih.
Obrambeni sustavi jako točno znaju što se ima”
Što s borbenim avionima?
Nakon prvog fijaska s nabavkom borbenih zrakoplova pitanje je
hoće li taj posao uspjeti dovršiti aktualna Vlada.
“Što dulje, to neizvjesnije. Zadnjih mjeseci radi se novi
postupak, radi ga međuresorno povjerenstvo, koje mislim
nijednom nije stalo pred kamerom, a njihova priopćenja su kratka
i kriptična te ih je teško protumačiti. S druge
strane, aktualnim rebalansom novci za ovu godinu svota za borbene
je s 360 milijuna svedena na nulu”, kazao je Tabak.
Nedavno se doznalo se da bi Hrvatska, nakon američke donacije od
dvije letjelice, mogla kupiti i čitavu eskadrilu borbenih
helikoptera Black Hawk.
“S jedne strane nije me to iznenadilo jer se o tome
spekulira već dugo. S druge strane, vidjeti tu
informaciju od američkih službenih izvora, a ne kod nas, je
totalno netransparentno i pokazuje na jedan problem koji
Hrvatska u zadnje virjeme ima. Kad se počne kupovati bez
diskusije, bez plana, bez komuniciranja s javnosti, sa Saborom to
itekako dovodi u pitanju sve drugo o čemu smo pričali, a posebno
borbene avione. Mislim da je sve to skupa jedan dosta nespretan
splet okolnosti”, smatar Tabak.