Roditelji sve češće odbijaju preventivne i dijagnostičke postupke te liječenje djeteta koje liječnici smatraju nužnim, upozorava pravobraniteljica
Svaki osmi osuđenik za kaznena djela spolnog zlostavljanja i
iskorištavanja djeteta koji je pravomoćno osuđen prošle godine
kažnjen je radom za opće dobro, a samo jednom osuđeniku izrečena
je, uz pravomoćnu presudu, zabrana rada s djecom.
Porazni su to podaci na koje je naišla pravobraniteljica za djecu
Helenca Pirnat Dragičević i zbog njih od
Ministarstva pravosuđa zatražila značajne izmjene Kaznenog zakona
kako bi se počinitelji seksualnog nasilja nad djecom adekvatnije
kažnjavali i nadzirali, piše Jutarnji list.
Konkretno, pravobraniteljica zahtijeva pet
promjena: zabranu izricanja rada za opće dobro osuđenim
seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane
rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje
ili iskorištavanje djece, zaštitni nadzor nad osuđenicima nakon
što napuste zatvor, gonjenje zbog spolnog uznemiravanja djece po
službenoj dužnosti te uvrštavanje djela grubog zanemarivanja
brige o djetetovu zdravlju, u što ubraja i necijepljenje.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković jučer nam
je rekao da još nije vidio pravobraniteljičine prijedloge, ali da
mu “na prvu” zvuče logično.
“No, moram vidjeti sa stručnjacima u Ministarstvu koje mjere sud
sada može izreći i treba li se što regulirati dodatno.
Pravobraniteljica sigurno ima iskustva”, rekao
je Bošnjaković.
Pravobraniteljica je prijedloge iznijela u javnoj raspravi o
izmjenama Kaznenog zakona koja završava danas, a pokrenuta je
nakon akcija inicijative #spasime i aktivistica za ženska prava
kako bi se oštrije sankcioniralo nasilje u obitelji i nasilje nad
ženama. Nakon isteka roka javnog savjetovanja, poručio je
ministar, analizirat će sve prijedloge.
Čini se da je zaštita djece od seksualnog nasilja, na koje Ured
pravobraniteljice upozorava gotovo od otvaranja ureda, u ovim
izmjenama ostala u drugom planu.
“Svjedoci smo sudske prakse da se za počinjenje spolnih delikata
na štetu djece izriču vrlo blage kazne, kao i da se izrečene
kazne zatvora zamjenjuju radom za opće dobro ili uvjetnom kaznom.
Sudska praksa pokazuje da se vrlo rijetko izriču sigurnosne mjere
zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti u kojima se
dolazi u redoviti kontakt s djecom te zaštitni nadzor nakon
izvršenja kazne zatvora”, piše pravobraniteljica i navodi da je,
sukladno izvješću Državnog odvjetništva za 2018., lani čak 12,5
posto osuđenika kažnjeno samo radom za opće dobro, a samo jedan
od njih 88 dobio je i zabranu rada s djecom.
Također, u praksi se, upozorava pravobraniteljica, sve češće
događa da roditelji odbijaju preventivne i dijagnostičke
postupke te liječenje djeteta koje liječnici smatraju
nužnim, čime je dovedeno u pitanje ostvarivanje zdravstvenih
prava djeteta.
“Kako u takvim slučajevima nerijetko druge metode uvjeravanja i
prisile roditelja ne daju rezultate, prijetnja kaznenim progonom
ponekad predstavlja jedini put da se osigura pravo djeteta na
zdravstvenu uslugu koja mu je potrebna kako bi se djetetu pružilo
pravo na uživanje najviše moguće razine
zdravlja”, objašnjava pravobraniteljica i predlaže izmjene
članka 177, koji propisuje kaznu do tri godine zatvora za
roditelje koji grubo zanemaruju dužnost podizanja, odgoja i
obrazovanja djeteta, na način da se tu izrijekom navede i grubo
zanemarivanje brige o zdravlju djeteta.
Kako je dodatno objasnila, kao kazneno djelo treba tretirati
“svako zanemarivanje skrbi o zdravlju djeteta, uključujući
uskraćivanje cijepljenja za koje ne postoje kontraindikacije”.
Necijepljenje je sada prekršaj, a kazne su novčane – maksimalno
2000 kuna.
Spomenuti članak zakona sada propisuje kazneni progon roditelja
koji grubo zanemaruju svoje dužnosti podizanja, odgoja i
obrazovanja djeteta, piše Jutarnji list.