Manje meda. Manje krušaka. Najezda komaraca i stjenica. Priroda se, za razliku od nas, brzo prilagođava
Manje hrane, najezde novih životinja, ekstremne suše, poplave i
požari. Svemu tome svjedočila je Hrvatska zadnjih godina i na
svojoj koži osjetila posljedice.
Klimatske promjene globalni su problem koji sve
više ljudi tjera iz svojih domova. A posljedice su sve
veće.
Vatra proždire šume Australije, Brazila, Portugala. Poplave
haraju Španjolskom. Uragan Dorian i dalje bijesni na
Bahamima. Ovo je slika svijeta u posljednjih samo 24 sata.
“Vrijeme se brže mijenja nego što su svi klimatolozi uopće
pretpostavljali i ekstremi se događaju non stop”, govori
klimatolog Branko Grisogono.
Najmanje katastrofa zasad u Europi
Azija, Pacifik i Afrika najviše trpe. Najmanje je katastrofa
zasad u Europi. Ali to su tek prošlogodišnji podaci.
Godišnja se doba sada dijele na hladna i topla. Sve ekstremniji
vremenski uvjeti postali su prvi razlog zbog kojeg milijuni ljudi
napuštaju svoje domove.
U prvoj polovici godine od rata je pobjeglo četiri milijuna
ljudi. Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta raselilo se gotovo
dvostruko više ljudi – sedam milijuna. Procjenjuje se da će
taj broj do kraja ove godine narasti na 22 milijuna klimatskih
izbjeglica.
Razlike u naseljenosti područja, ali i ekonomiji sve su veće.
Zadnjih smo tjedana izvještavali o posljedicama koje najviše
osjećaju poljoprivrednici.
Manje meda. Manje krušaka. Najezda komaraca i stjenica. Priroda
se, za razliku od nas, brzo prilagođava.
Naše biljke i kukci sele na sjever
“Vidi se da dolaze drugačije biljke, a ove naše i biljke i kukci
se sele ka sjeveru i u veće visine. Vinogradari kažu da imaju
minipoplave i mini suše skoro stalno. Kiša ne pada kada
treba. Kada treba, onda previše padne. I onda je predugi period
od suše. Znači trajanje i intenziteti se bitno mijenjaju nego ono
na što smo navikli”, dodaje za RTL Danas
klimatolog Grisogono.
Zato su neke zemlje već napravile projekciju što će saditi i koje
životinje uzgajati u skladu s klimatskim promjenama. Ali Hrvatska
još nema plan. A svakako nam treba. Jer ovo je naša projekcija:
“Gorski Kotar će imati vjerojatno 50 posto manje snijega zimi
nego što ima sada za svega 10, 20 godina. Drugačije vrste riba će
ovdje biti. Mi ćemo imati sve manje i manje tekuće protočne
vode. Hrvatska je bogata sa vodom ali ona isto i ponire. Imat
ćemo problema sa Neretvom, rijekom Mirnom. Na puno mjesta će
se događati prebrze promjene”, napominje.
I zato nije dovoljno samo čekati Europu, UN ili najglasniju među
svima – švedsku tinejdžericu da riješi problem koji se tiče
cijelog svijeta.