U RTL Direktu gostovale su stručnjakinje za financijsku pismenost građana Dajana Barbić i Andrea Lučić
Stručnjakinje za financijsku pismenost građana, docentice na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Dajana Barbić i
Andrea Lučić koje su izdale knjigu “Financijska
pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu”, u RTL
Direktu govorile su o mogućoj novoj recesiji i jesu li hrvatski
građani za nju spremniji nego su bili prije 10 godina.
“Posljednje nacionalno istraživanje HANFE i HNB-a iz 2015. godine
stavlja nas na kartu financijski nepismenih građana, a posebno
nepismeni su mladi ljudi ispod 19 godina. Možda se činimo
pametnijima nego prije 10 godina s obzirom da ljudi puno ažurnije
plaćaju svoje račune. No to se više može pripisati, sada već
bivšem, restriktivnom zakonu o ovrsi nego povećanoj odgovornosti
građana”, kazala je Lučić.
“Moglo bi ponovno doći do izrazito velikih nenaplaćenih
potraživanja”
“I sada možemo vidjeti da u trenucima prevelikog
potrošačkog optimizma ljudi i dalje pribjegavaju izrazito
nepotrebnom zaduživanju u, primjerice, nenamjenskim kreditima. To
govori da bi ponovno moglo doći do izrazito velikih nenaplaćenih
potraživanja”, rekla je Lučić.
Barbić je kazala da u Hrvatskoj i dalje ima veliki broj
blokiranih građana i onih koji žive izvan svojih mogućnosti. “U
financijskoj imovini kućanstava i dalje dominiraju depoziti, oko
44 posto financijske imovine kućanstava je u depozitima”, rekla
je Barbić i dodala kako u prosjeku Hrvati imaju oko 46 tisuća
kuna štednje.
“No, to je prosjek. Imamo manji broj građana koji drže najveći
dio štednje, a oko 30 posto građana uopće nemaju štednju. U ovoj
situaciji oni su vrlo visoko izloženi svim rizicima koji će
proizaći iz krize, a koji se direktno vežu za upravljanje osobnim
financijama”, rekla je Barbić.
“Vlastiti identitet gradimo kroz kupovanje”
Lučić smatra da je potrošačka groznica 2008. godine bila
post-tranzicijska u kojoj smo kompenzirali oskudicu iz prošlih
vremena, a danas je to drugačije.
“Danas imamo klasičnu zapadnjačku konzumeristička groznica gdje
vlastiti identitet gradimo kroz imanje i kupovanje. Ponekad
uistinu povjerujemo nekim oglasima koji nam govore da ćemo biti
ljepši, mršaviji i sretniji ako kupimo određeni proizvod. Naravno
to nije tako, nego nam ostanu jednaki osjećaj nezadovoljstva i
veći računi”, kaže Lučić.
“Štednja je nužna potreba”
Barbić savjetuje građanima da pred krizu sastave svoj budžet.
“To za neke znači samo stezanje remena, a za druge će to
biti dobra informacija o realnom stanju njihovih osobnih
financija”, rekla je Barbić te dodala kako ćemo tako doznati koje
kategorije potrošnje možemo smanjiti. Kažu kako ljudi uz kartice
i impulzivnu kupovinu često na kraju mjeseca ni ne znaju na što
su potrošili. Naglašavaju da je samokontrola kod trošenja
najbitnija kako se ne bi doveli do problema.
Naglašavaju veliku važnost štednje. “Treba je doživjeti kao
egzistencijalni trošak i nužnu potrebu jer prije ili poslije
dogodit će se situacija da će nam taj novac zaista biti nužno
potreban. Prvo treba štedjeti, a onda tek trošiti ono što je
ostalo”, kazala je Barbić.
“Postoje ljudi koji s izrazito malim dohotkom uspiju nešto
staviti sa strane i često neki koji imaju puno više od njih,
upravo od njih traže novac”, kazala je Lučić. Savjetovale su da
bi 50 posto svojih ulaganja trebali staviti u visokolikvidna
sredstva, a ostatak u dugoročna ulaganja, dok bi između trećeg
mirovinskog stupa i životnog osiguranja izabrale treći mirovinski
stup.