Svaki dan se tušira samo 66 posto ljudi, ali svaki treći misli da se oprati dovoljno par puta na tjedan
Živjeli na jugu ili na sjeveru – vozili se tramvajem ili
autobusom – svi su nekad u javnom prijevozu osjetili neugodan
miris. I to ne samo zato jer se ljudi znoje na plus 35 – nego
zato jer su higijenske navike Hrvata prilično loše. Potvrdilo je
to novo istraživanje, prema kojem 10% ljudi uopće ne koristi
dezodoran, a svaka treća osoba se ne tušira svaki dan.
Stvar je još gora kad se tome dodaju već poznate neslavne brojke
prema kojima imamo najviše karijes.
Vani plus 35, u tramvaju plus 40. Teško je reći mašu li građani
lepezama pokušavajući se rashladiti ili od sebe tjeraju neugodan
miris. Jer, ima svega..
Tuširanje jednom tjedno
Neki će se očito iznenaditi: ali jedan posto ljudi tušira se
jednom mjesečno.
Istraživanje o higijenskim navikama pokazalo je i da u
21. stoljeću još ima Hrvata koji nisu otkrili blagodati sapuna i
tople vode. Svaki dan se tušira samo 66 posto ljudi, ali
svaki treći misli da se oprati dovoljno svega par puta na tjedna.
Šest posto to čini jednom u sedam dana.
Drugim riječima: svaka treća osoba u Hrvatskoj ne tušira
se svaki dan, a evo i objašnjenja za neugodne mirise iz
tramvaja: 10 posto ljudi uopće ne koristi dezodoran.
“Ne treba kožu ribati, niti koristiti one spužvice za ribanje,
one su rasadnik bakterija. lagano tuširanje s mlakom vodom i
laganim sapunom, neće štetiti, a koristiti će cijeloj zajednici
da ne udišu neugodne mirise, pogotovo ljeti”, govori za
RTL Direkt Ivančica Kovačiček
iz Odjela za mikrobiološku analizu NZJZ dr. Andrija Štapar.
Upravo je Andrija Štampar 1930-ih Hrvate počeo učiti o higijeni.
Šetao je selima, žene učio prati rublje, kuhati i brinuti o
djeci. Muškarce je pak učio o higijeni i kako se bez nje – šire
bolesti. Danas, skoro 100 godina kasnije, iz nastavnog
zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar, Hrvatima moraju
ponoviti lekcije.
“Kod svakog izlaska, kada dodemo kući, da bude prvi korak da
operemo ruke, ruke se trebaju prati nakon toaleta, prije
dodiriavanja očiju, usta, male djece”, dodaje Kovaček.
Ali ni te osnove lekcije mnogi nisu svladali: jer i četkica
za zube je mnogima neprijatelj. Što dokazuje i KEP
index koji se računa u broju pokvarenih, izvađenih i plombiranih
zuba.
Svaki 12-ogodišnjak u Hrvatskoj ima 4 ili pokvarena ili
izvađena ili plombirana zuba.
Još su lošiji rezultati zabilježeni među onima od 35 do 45 godina
(KEP 16,21)- odrasli imaju po 16 problematičnih zuba. U istom
istraživanju se navodi da 11 posto ispitanika uopće ne koristi
četkicu za zube.
“Po KEP indexu koji pokazuje koliko je zubi izvađeno, pokvareno
ili plombirano, hrvatska je uvjerljivo na zadnjem mjestu, a svaki
četvrti muškarac pere zube samo kada ide kod zubara”, govori
stomatolog Željko Rotim.
Po broju prodanih pasti za zube u Hrvatskoj, može se izračunati
da se po glavi stanovnika godišnje potroši 2 i pol tube zubne
paste. To otprilike znači da najmanje polovina Hrvata gotovo
nikada, ili vrlo vrlo rijetko pere zube.
“Naravno zubi bi se trebali prat, da se ne ponavljam – ali valja
ponoviti – tri puta dnevno. Poslije doručka, ručka i večere”,
dodaje Rotim.
Možda se pitate čemu lekcije koje se uče u vrtiću ili najkasnije
na satu prirode i društva: ponovimo još jednom: od 10 Hrvata
jedan ne koristi četkicu za zube niti dezodoran.