Život naše djece i unuka mogao bi biti znatno teži nego naš, i to zbog nas i generacija ljudi prije nas
”U sve toplijoj klimi može se očekivati – više ekstremnih
događaja. Statistički gledano, ekstremni događaji češći su i duže
traju nego u hladnoj klimi. S druge strane, ne može se ni za
jedan posebni događaj reći da je izravno povezan s klimatskim
promjenama jer i prije su se događala iznenađenja. Danas imamo
bolje veze, pametne mobitele, ljudi ih lakše snime, lakše se
dokumentira pojava pa se čini da ih je više nego što jest”,
napominje dr. sc. Branko Grisogono,
profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog
fakulteta u Zagrebu i jedan od naših vodećih meteorologa.
Grmljavinska nevremena kojima smo svjedočili statistički će se
pojačavati, bit će ih više i bit će sve žešća, kaže, a što se
tiče svjetlećih oblaka koje smo imali prilike vidjeti u
Istri, objasnio je da se oni javljaju u mezosferi: ”Iznad
70, 75, 80 kilometara visine, kad tamo ima dovoljno vlažnosti i
kad je temperatura dovoljno niska. Različito se ponašaju ovisno o
temperaturi koja nekad doseže i minus 200 Celzijevih
stupnjeva. To su najhladniji dijelovi na Zemljinoj
kugli. Treba dovoljno vlage, oni su dovoljno visoki i lijepo se
vide prije izlaska ili zalaska sunca. Sunce je nama zašlo iza
horizonta, ali ako je oblak na 80 kilometara, on pod tim kutem
još “vidi” sunce. Kao što s planine vidimo bolje nego iz nizine.
To je općenito vrlo rijetka pojava kod nas, obično se događa u
polarnim krajevima. Ja sam ih vidio nekoliko puta u Skandinaviji.
U Hrvatskoj ih nisam vidio”.
Na pitanje kako se može objasniti da pojava karakteristična
za daleki sjever dođe do naših krajeva, profesor Grisogono
objašnjava: ”Da je dovoljno hladno i da ima dovoljno vodene pare
u mezosferi. Te niske temperature tamo se lakše ostvaruju. Isto
tako kod nas se svakih 10 do 15 godina može vidjeti i polarna
svjetlost (Aurora borealis). U Slavoniji i Zagorju
čini mi se da je bila viđena 2003. godine”.
Ali to nije vezano za klimatske promjene, naime, ”dogodi se
svakih 10, 20, 30 godina da je dovoljno jaka magnetska oluja u
višoj atmosferi i taj se magnetski štit toliko napne, da i mi
odavde vidimo polarnu svjetlost. Ona se događa blizu polova, a
ako je oluja intenzivna, malo siđe i južnije, do
nas. Svjetlosne oblake, koji nastaju drukčije, neki
pokušavaju povezati s klimatskim promjenama, ali to je područje
jako teško proučavati. Neki tvrde da će ih s klimatskim
promjenama biti više jer će više vodene pare otići gore, ako
se atmosfera gore hladi, a dolje grije. Ta hipoteza ima smisla,
ali to treba znanstveno do kraja potvrditi”.
Ljudima, zapravo, štete jedino ekstremne promjene – toplinski
valovi i nevremena. Neki europski gradovi ulažu u sadnju stabala,
kod nas te svijesti nema. ”Zapad i Sjever se bolje pripremaju
nego mi. Mi imamo zaostalu politiku. Sreća je kod ovih toplinskih
valova, a već su bila dva ove godine, da je stradalo puno manje
ljudi nego 2003. godine kad je poginulo 15.000 ljudi. Sada
ima samo nekoliko desetaka žrtava. Obično ljudi umiru u prva
dva-tri dana, kasnije se organizam privikne kod većine ljudi.
Informiranost je sada na višoj razini. Ljudi malo više prate
vijesti, ima manje nemarnog ponašanja iako se uvijek može
dogoditi da neki turist ode u planine bez dovoljno vode. No
Hrvatska premalo čini na tome, krivo se govori o tome, prilično
sam nezadovoljan”, istaknuo je Grisogono u razgovoru za
Novi list.
(Screenshot
(Youtube)/PIXSELL/AP/RTL)
Upozorava da se ništa ne ulaže u pripreme: ”Novi nacrt
Strategije o prilagodbama klimatskim promjenama za
razdoblje do 2040. govori da ćemo sve napraviti s nula
našeg novca, da to ne traži ulaganja nego da ćemo sve dobiti iz
EU fondova. To je pogrešno. Njemačka, Francuska i druge zemlje
ulažu puno u istraživanja, obrazovanje… I kod nas bi to
trebalo biti uključeno u fiziku, kemiju, biologiju, tek nešto
malo iz geografije uči se o klimatskim promjenama. A geografija
je kod nas tradicionalno opisni predmet umjesto da je više
ekološki osviješten i da se više računa. Moramo znati računati, a
ne govoriti da velika riba jede malu ili da ne smijemo jesti
toliko mesa. To nije dovoljno”.
”Poljoprivreda je počela dosta raditi na tome, turistički sektor
se baš ne nervira puno, promet također. Klimatske promjene
utjecat će na otkazivanje letova, brodskih linija, kad imate
toplinske valove, morate ljudima na cestama donijeti vodu”,
upozorava dr. Grisogono.
”Apsolutno je nužno više saditi! Čovječanstvo više siječe
nego što sadi. Treba odabrati koje vrste saditi, voćnjake,
vinograde… Treba stavljati svjetlije boje na asfalt, beton,
krovove, da se poveća refleksija zračenja. Manje jesti mesa,
manje velikih farmi, što je tipično za Francusku, Njemačku, SAD.
U nekim dijelovima Kalifornije ne možete proći zbog smrada od
krava. Vrlo potentni staklenički plinovi oslobađaju se tijekom
probave goveda. Zatim pametna melioracija, to treba isto znati
izračunati, jer negdje treba ostaviti da rijeka sama ide, da
meandrira, da se očuva biološka različitost. Hrvatska ima jako
malo natapanja polja, a nama je to jako potrebno. Nećemo imati
dovoljno hrane za 10 do 20 godina. I proizvodnja energije nam je
velik problem”, upozorava.
(Shutterstock)
Profesor Grisogono upozorava da su klimatske promjene
nepovratne jer su u tijeku: ”Pitanje je samo
koliko ćemo prebaciti porast temperature i količinu topline u
morima i oceanima i po kojem scenariju ćemo se razvijati. Može se
dogoditi da premašimo neki nivo, a onda se na kraju stoljeća
smirimo da nekih +2 Celzijeva stupnja nakon industrijske
revolucije. Ali ako prijeđemo pa se vratimo, neke će biljne i
životinjske vrste nestati. To se očekuje za polovicu ovog
stoljeća. Na sličan način reagiraju oceani i mora. Oceani će ovo
što smo napravili pamtiti još nekoliko stoljeća jer imaju
dulju memoriju nego atmosfera”.
A kad je riječ o podizanju razine mora, ”za Hrvatsku u
idućih 20 do 30 godina ono iznosi od 35 do 40 centimetara. Ako
nastavimo s pojačanom proizvodnjom stakleničkih plinova, ide
na dvostruko, dakle na kraju stoljeća – za jedan metar.
Hrvatska valjda neće prijeći 60 centimetara. To je loše za niske
obale, na primjer Lošinj, Zadar …”
I mi možemo očekivati temperaturu zraka iznad 40
stupnjeva u gradovima, i to za 10-20 godina.
Ako se nastavi ovako agresivan razvoj, da Amerikanci rade po
svom, Kina gura svoje, a Indija svoje, EU prodaje svoju kulturu,
imat ćemo takve temperature. Do kraja stoljeća Zagreb može otići
na 3-4 stupnja više od sadašnjeg prosjeka. To znači da će biti
nekoliko dana u godini s temperaturom iznad 40 Celzijevih
stupnjeva. Ako grad ne ozelenimo i ne obojimo krovove, beton
i asfalt …”
(Thinkstock.com/Arhiva/AP)
”Asfalt bi trebao biti bijel, ali ne previše, zbog očiju. Na
istočnoj obali SAD-a napravili su neku sivkasto-ružičastu
nijansu, ‘svijetlohipijevsku’. Dobro je postaviti vrtove na
krovove, možda takvo povrće nije najzdravije, ali drvo može rasti
i hladiti odozgo. Trošit će se sve više energije na
hlađenje, a manje na grijanje. Broj hladnih dana
svakako će se smanjivati, a broj toplih
dana i noći rasti. Tople noći loše su za turizam, šumu, to
smanjuje ekonomsku vrijednost biljaka jer se one ne mogu
odmoriti, nemaju klima-uređaje, biljke nastavljaju drugi dan
stresno, nenaspavane i zato gube na kvaliteti. To drvo ili povrće
nije više tako kvalitetno. Cijene hrasta iz Spačve i istočne
Slavonije će pasti jer će im kvaliteta biti niža”, opisuje dr.
Grisogno koje su sve posljedice zatopljenja.
Upozorava: “Očekuje se da će zbog
klimatskih promjena biti više zdravstvenih
problema kod ljudi, pogotovo u gradovima. To su
problemi s dišnim putevima, ne samo zbog ozona nego i zbog
mikronskih ili submikronskih čestica koje razaraju pluća. Njih će
biti sve više, a indirektno s tim povezane su i srčane bolesti.
Zbog stresa bit će više i moždanih udara”.
A klimatske promjene donijet će svijetu i nove migracije:
”Uzavrela Indija uskoro neće biti pogodna za život. Indija ne
stoji dobro, a ni Bliski istok. Mogu se očekivati
klimatski migranti. Idealna je Skandinavija,
Kanada, Argentina. Australija nije jer će i tamo biti
prevruće”.
Hoćemo li ubuduće imati više pijavica, možda i tornada? ”U
principu, to je moguće iako još nije potvrđeno da klimatske
promjene izravno utječu na to. Mi ih sada vidimo više, ali teško
je reći je li to zbog informatičke tehnologije ili zbog globalnog
zagrijavanja. Život naše djece i unuka mogao bi biti znatno teži
nego naš, i to zbog nas i generacija ljudi prije nas”.