Novi sustav naplate omogućiti će jednostavnije i brže formiranje cijena, primjerice viših cijena u vremenu najvećih zagušenja i nižih cijena (tarifa) u razdobljima manje gustog prometa
Hrvatska će 2022. godine dobiti novi sustav naplate kojim
zatvoreni način s pomoću brklji i još uvijek velikim dijelom
ručne naplate odlazi u povijest.
Time će se znatno povećati protočnost i smanjiti štetne emisije
uzrokovane zastojima jer dok ručna naplata cestarine ima
kapacitet oko 200 vozila po satu, novi sustav omogućuje prolaz i
do 3000 vozila.
Novi će se sustav temeljiti na kombinaciji dvaju suvremenih i
provjerenih tehnologija: naplati putem unaprijeđene
verzije ENC uređaja ugrađenog u vozilo (DSRC) i automatskog
sustava očitavanja registarskih oznaka (ALPR), koje
spadaju u provjerene tehnologije koje se primjenjuju u EU.
Tako će upotreba ENC-a biti obavezna za teška vozila, dok će
korisnici lakih vozila imati mogućnost izbora. Priređivači
studije nisu zanemarili ni visoku sezonalnost i činjenicu da
gotovo 85 % svih turista u RH dolazi cestovnim putom pa je
ponuđeno rješenje za korisnike koji nemaju potrebu nabavke ENC-a,
odnosno nisu česti korisnici autocesta. Sustav će istodobno biti
interoperabilan s postojećim elektroničkim sustavima naplate u
EU, a nakon početne implementacije na dionicama HAC-a i ARZ-a
očekuje se uvođenje i na dionicama ostalih koncesionara u RH.
Uzevši u obzir tehnološke izazove, Hrvatska neće primijeniti
tehnologiju satelitskog praćenja (GNSS) koja zahtijeva znatno
veća ulaganja, naročito za korisnika, a ta tehnologija i zbog
dvojbi o pitanjima privatnosti korisnika još ni nije uvedena ni u
jednoj europskoj zemlji za prvu skupinu vozila.
Procjenjuje se da će novi sustav, bez potrebe za većim
nadogradnjama, učinkovito funkcionirati najmanje 15 godina, dok
bi na mjesečnoj bazi uštede mogle iznositi oko 13 milijuna kuna u
odnosu na trenutačni sustav koji obilježavaju visoki troškovi
naplatnih mjesta, blagajnika, transporta gotovog novca i sl.
Planirane uštede odrazit će na daljnje smanjenje cestarskog duga,
na kojem već sada, nakon provedenog refinanciranja, država na
kamatama godišnje štedi oko 50 milijuna eura.
Novi sustav naplate omogućiti će jednostavnije i brže formiranje
cijena, primjerice viših cijena u vremenu najvećih
zagušenja i nižih cijena (tarifa) u razdobljima manje gustog
prometa. U skladu s trendovima u EU i cjenovnom
politikom dodatno će se favorizirati električna i hibridna
vozila, ali i sankcionirati zagađivači, odnosno vozila s visokim
emisijama štetnih tvari. Česti će korisnici kao i do sada popuste
moći ostvarivati putem ENC uređaja.
Procjenjuje se da će implementacija sustava, koja uključuje
nabavku nove tehnologije, izgradnju portala za automatsku naplatu
cestarine, prilagodbu postojećih staza i demontažu naplatnih
postaja, stajati do 570 milijuna kuna uz uštede
na operativnim troškovima novog sustava naplate koje će
najkasnije kroz 7 godina doseći iznos investicijskog ulaganja.
Radovi na implementaciji sustava započet će iduće godine, a
planirani je početak 2022. godine, uz prijelazno
razdoblje u kojem će istodobno funkcionirati oba sustava kako bi
se korisnicima omogućila što jednostavnija prilagodba s tzv.
zatvorenog na otvoreni sustav naplate. Najavljena je i izmjena
zakonodavnog okvira kojim će se mogući neplatiše brzo i
učinkovito sankcionirati visokim kaznama.
Poslije uvođenja novog sustava naplate, očekuje se da će ukupna
mjesečna ušteda (ušteda na kamatama od refinanciranih kredita
(HAC i ARZ) i uštede ostvarene temeljem novog sustava) iznositi
oko 43 milijuna kuna, odnosno oko 516 milijuna kuna godišnje, što
odgovara vrijednosti gotovo trećine cijene izgradnje Pelješkog
mosta.
Studiju novog sustava naplate cestarine izradila je španjolska
tvrtka IDOM, koja je 2018. godine odabrana na međunarodnom
natječaju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Odabir novog sustava naplate jedan je od ključnih koraka u
reformi cestovnog sektora RH, koje resorno ministarstvo provodi
uz potporu Svjetske banke.
Brošura – Novi sustav elektroničke naplate
cestarine na autocestama u Republici Hrvatskoj
(.pdf)