Kad konačno dočekate majstora, budite ga spremni i dobro platiti
Egzodus Hrvata u inozemstvo odavno više nije tema samo za
demografe i makroekonomske stručnjake. Probajte ovih dana naći
majstora koji će vam ugraditi klimu, ili popraviti kosilicu, ili
ne daj bože da vam pukne cijev u stanu pa zatrebate
vodoinstalatera.
Više ćete čekati na majstora nego na magnetnu rezonancu. A dobrih
majstora valjda ima manje nego neurokirurga, a i plaće su im
skoro na razini kirurga. Koliko se taj
posao danas isplati govori i podatak da je država udvostručila
stipendije za njihovo školovanje.
Lista čekanja postoji i kod majstora za
kosilice i svakim danom je sve dulja jer samo u jednoj
zagrebačkoj radionici nedostaje barem dvoje
radnika.
Radna snaga ili je iselila ili nije školovana za takav posao
“Momentalno cirka za traktor, kosilice, rotacione je deset do
petnaest radnih dana. A za flakserice nešto malo više jer nam
samo jedan serviser to radi. Tu se čeka do 25 radnih dana.
Kako to da je takva gužva? Pa
nedostatak kvalificirane radne snage koja je potrebna nama za
servis”, kazao je vlasnik tvrtke za popravak kosilica,
Krunoslav Kencek.
Radna snaga ili je iselila ili se nije školovala za ovakav posao.
A vlasnici kosilica gotovo i da ne pitaju za cijenu. Radni sat ih
košta 200 kuna, a ako se ovako nastavi mogao bi
biti još i skuplji.
“Ovdje bi trebao biti još uz mehaničara i mene još i psiholog.
Jer ljudima nije jasno da mi nažalost odbijamo posao jer ga ne
možemo napraviti. Odbijamo ga jer ne možemo ispoštovat dogovore
oko rokova, a razlog jer nemamo radne snage koja bi to napravila.
Pa iskreno razmišljam, imam kolegu koji je u Makedoniji. Postoji
poljoprivredna škola i razmišljamo uvest ljude koji žele radit”,
rekao je Kencek.
Broj učenika u obrtničkim školama sve manji
I tako je u Hrvatskoj postalo lakše uvesti radnu snagu nego ju
obrazovati. Broj učenika u obrtničkim programima iz godine u
godinu sve je manji. Prije pet godina za ta zanimanja školovale
su se 24.000 učenika, a 2015./16. godine taj je broj pao za
2000 i u narednim godinama nastavio se isti pad. Da bi se u
ovoj školskoj godini za obrtnike odlučilo 17.900
učenika.
U Ministarstvu gospodarstva to pokušavaju promijeniti pa su
stipendije za trogodišnje zanate udvostručili s 9000 na
18.000 kuna.
Isplati se i u Hrvatskoj danas biti majstor – uvjeti rada,
primjerice u građevini, gotovo da se i ne razlikuju od onih u
Njemačkoj.
Plaće porasle 30-40 posto
“Pa plaće su zadnjih 6 mjeseci porasle 30-40
posto. Sad su plaće 7 do 8 tisuća kuna pa na više.
Koja je to razlika u odnosu na one koji rade na
građevini u Njemačkoj? Pa u građevini je sad
tendencija da je razlika 10 do 20 posto”, kazao je predsjednik
udruženja obrtnika grada Zagreba, Antun Trojnar.
Ali i za velike plaće na gradilištima teško je pronaći radnike.
Za sve – od zidanja do postavljanja parketa.
“Popunjeni smo praktički tamo negdje do drugog mjeseca iduće
godine. Je li imate dovoljno radne
snage? Ne, radne snage nema, a isto tako ne možemo
ni naći”, rekao je vlasnik parketarske tvrtke, Josip
Podhraški.
Nude veliku plaću samo da zadrže radnike
Neke su tvrtke na moru tako svojim parketarima ponudile
plaću od 20 tisuća kuna samo da ih zadrže. Pa su
i usluge majstora poskupjele. Ne i kod plinoinstalatera Tihomira.
“Ljudi nemaju novca, jednostavno i onda se dešavaju ove situacije
kad se dođe do trovanja kad se dođe uslijed neodržavanja i
nečišćenja i tako dalje”, rekao je plinoinstalater
Tihomir Mihalić.
I dok građani servis klime čekaju najmanje dva tjedna, obrtnici
čekaju i dulje da im se netko javi na oglas za posao.
“Evo ovim putem bih zamolio one koji su zainteresirani da se
prekvalificiraju ili nauče raditi parketariju, podopolagačke
radove. Stojimo na usluzi, vrlo brzo bi ih obučili da bi bili
pravi majstori”, istaknuo je Podhraški.
Majstori su nekada morali zatvarati obrte jer nije bilo posla,
sada kada ga ima razmišljaju o zatvaranju jer nema tko raditi.