Trgovina, odnosno maloprodaja u gradu Osijeku prolazi
kroz velike promjene. Slično je i u ostalim hrvatskim
gradovima. Bio je to povod za razgovor o perspektivi
maloprodavača te u kojem smjeru ide razvoj trgovine.
Naš sugovornik je mladi znanstvenik, dr.sc. Dario Dunković, jedan od autora knjige Ekonomika trgovine, koju uz njega potpisuju Zdenko Segetlija, Nikola Knego i Blaženka Knežević.
Što se događa s trgovinom u središtima velikih
gradova?
– Broj maloprodajnih objekata izvan gradova sve više raste.
Rezultat je to širenja, dolaska novih ili posljedica preseljenja
trgovaca iz središta grada. To je globalni trend. Unatoč tome,
središta gradova neće izgubiti obilježje trgovačkog središta niti
će izgubiti svoju ulogu, jer se to nije dogodilo ni u ostalim
europskim gradovima koji su prolazili slične faze razvoja. No,
moramo učiniti mnoge zahvate u središtu Osijeka kako bismo ga
prilagodili uvjetima kakvi nas očekuju u budućnosti i kako bi ono
postalo konkurentno maloprodajnim centrima.
Kupci žele udobnost
Kakve se strukturne promjene očekuju?
– Centar grada općenito povezujemo s višim cijenama, većom
koncentracijom ljudi i jedino tamo dostupnim stvarima. Kako bi u
današnjim uvjetima povećali uspješnost centra treba postići
okruženje koje će pružiti udobnost za provođenje slobodnog
vremena, mogućnosti ekspanzije poslovnih ureda, pristup
visokokvalitetnom javnom prijevozu i parkirnim površinama te
specifičnu maloprodajnu ponudu. Istraživanja u razvijenim
zemljama pokazuju da su restriktivne mjere nacionalnih i lokalnih
vlasti u gradnji prodavaonica izvan grada znatno utjecale na
strukturne promjene u središtima gradova.
Koja obilježja treba imati uspješno središte
grada?
– Modernizacija gradske jezgre platforma je za razvoj
suvremene maloprodaje u središtu grada i teško se mogu očekivati
pomaci bez ispunjavanja tog preduvjeta. Arhitektonska obilježja
budućih građevina treba prilagoditi trgovini i potrebama kupaca.
Kupci se žele osjećati posebno dok borave i kupuju u središtu
grada. Inovativnim tehnologijama treba dati prednost, ali i
tradicionalni maloprodavači u centru grada imaju velik potencijal
kao i nove prodavaonice tradicionalnog izgleda. U budućnosti će
se nametnuti prevladavajuća prodaja usluga u središtu u odnosu
prema prodaji robe, a poželjna je zastupljenost i nekih novih
usluga.
Što je danas najveći problem za male trgovce u
Osijeku?
– U trgovini u Osijeku već duže vrijeme vladaju složeni
uvjeti s kojima se mali trgovci teško nose. Glavni je problem
kako privući kupce. Postavio bih protupitanje: Što toliko
privlači kupce u trgovački centar? Tamo prevladava istodobna
konkurencija i kooperacija većeg broja trgovaca i ugostitelja,
što se odražava na cijene. Taj sinergijski učinak u kombinaciji
sa zabavnim sadržajima, raznolikom ponudom proizvoda i usluga,
najnovijim tehnološkim dostignućima i blještavim dizajnom
interijera utječe na veliku privlačnost tih objekata. Iskoristimo
prednosti takvog koncepta i kod razvoja središta grada, gdje su
mogućnosti za jačanje doživljaja kupnje i poslovanja mnogo šire,
uzimajući u obzir arhitekturu, prirodno zeleno okruženje,
tradiciju.
Jačat će utjecaj diskontnih prodavaonica
Kako vidite razvoj maloprodaje u Osijeku?
– Kao i ostale gospodarske sektore tako i maloprodaju
obilježava nagli razvoj. On je izuzetno brz, čak “neprirodan”,
što lokalnim trgovcima predstavlja veliku prijetnju za opstanak.
Svjesni smo rivalstva između domaćih i stranih trgovaca koje
kupci jasno razlikuju. U posljednjih desetak godina izmijenjalo
se nekoliko dominantnih maloprodajnih modela koji su u razvijenim
europskim zemljama sazrijevali znatno dulje. Sjećamo se
posjećenosti robnih kuća, zatim dolaze u prvi plan diskontne
prodavaonice Alastor/Velpro, Getro, Metro, Lidl. Kasnije
liderstvo preuzimaju oblici sa supermarketom u središtu i
nekoliko popratnih prodavaonica u jednom objektu. To su,
primjerice, Kaufland, TC Osijek – Emmezeta, Mercator, Interspar.
Privlačnost je bila podjednaka. Zatim otvoreni oblik
shoppingmalla u južnom dijelu grada, koji su danas zamijenila dva
centra zatvorenog tipa sa zabavnim sadržajima. Prema mojim
prognozama, jačat će utjecaj diskontnih prodavaonica koje
predvodi Lidl, dok će Cash & Carry sektor za sada biti bez
promjena. U gradskoj jezgri će supermarketi zadržati trenutnu
poziciju, koja nije više sjajna, no unutar njih traži se
postojanje neprodajnih površina. Različiti oblici malih priručnih
prodavaonica u centru grada imaju velike izglede, s tim da uz
namirnice, piće, časopise, moraju ponuditi i neke dodatne usluge
koje do sada nisu nudili – snack, srećke, e-kiosk, kavu,
zagrijavanje brze hrane i sl. Prema trendovima, razvoj
maloprodaje robe u centru grada predvodit će specijalizirane
prodavaonice luksuznijom robom. Više nije isplativo ulagati u
neke postojeće koncepcije grupiranja malih prodavaonica u malom
prostoru jer ih kupci ne smatraju privlačnima i one će nažalost
nestati. Iako mi ne idemo u tom smjeru, ali maloprodajni prostori
u europskim gradovima zauzimaju sve više mjesta na kolodvorima i
zračnim lukama. Kao još jednu odrednicu razvoja, bit će vrlo
zanimljivo vidjeti kako ćemo prihvatiti način kupnje uz pomoć
mobilnih telefona dok šetamo među prepunim policama jer predstoji
nam uvođenje ove tehnološke inovacije na lokalno
tržište.
Ima li granica u gradnji velikih maloprodajnih objekata u
Osijeku?
– Granica se može postaviti kroz planiranje građevinskog
prostora i druge oblike restrikcija, no konkurencija nema
granice.
Što je bitno za konkurentnost u maloprodaji?
– Danas kupcima nije važna samo cijena proizvoda i lokacija
prodavaonice, nego i bogati popratni sadržaji, vizualni
doživljaj, ali i susretljivost prodavača. Kupce privlače i novi
brendovi, blještavilo interijera i eksterijera te inovativne
tehnologije, uključujući i načine plaćanja.
Kako ocjenjujete regulaciju trgovine i predstojeće
izmjene Zakona o trgovini?
– Novim izmjenama Zakona liberalizira se radno vrijeme što će
poboljšati operativnost maloprodaje i pogodovat će željama
kupaca, a nastojalo se smanjiti i prepreke za gradnju velikih
trgovačkih centara. Olakšava se ulazak stranih maloprodajnih
lanaca, što će dovesti do jačanja konkurencije, ali i
pregovaračke moći maloprodavača u odnosu prema proizvođačima.
Mali maloprodavači time su još više izloženi prema velikima.
Zakonski okvir treba zagovarati razvoj onih oblika distribucije i
maloprodaje koje potiču gospodarski rast na dugi rok.
[important title=KUPCI IDU U JOŠ ATRAKTIVNIJE
CENTRE]
Troše li naši građani sada više nego prije?
– Veća ponuda proizvoda i usluga te djelotvoran moderan
marketing značajno utječu na porast potrošnje. Veliki centri mogu
kratkoročno čak i snažno utjecati na strukturu i visinu osobne
potrošnje kod stanovništva gravitacijskog područja. Unatoč
otvaranju više od 100 novih prodavaonica u Osijeku početkom
godine, i dalje ima kupaca koji odlaze u Zagreb, u još
atraktivnije centre.[/important]
[important title=Maloprodaja se razvija brže nego ikada]
Što je poruka nedavno objavljene knjige o trgovini?
– Maloprodaja je postala izuzetno zahtjevno područje za
istraživanje. Uspjeli smo znanstvenoistraživačkim pristupom
stvoriti sveobuhvatni materijal koji će udovoljiti najvišim
zahtjevima visokoškolskog procesa u idućem razdoblju te
pridonijeti kvaliteti struke. Obradili smo najvažnije spoznaje o
suvremenoj trgovini, prikazali razvojne procese u svijetu i
Hrvatskoj, posebnosti koncentracije, lokacije, troškova, etičkih
normi te očekivanja pri ulasku u EU. Maloprodaja se razvija brže
nego ikada i u različitim smjerovima, zbog globalizacije, novih
tehnologija, sve veće zasićenosti tržišta i rastućem broju novih
proizvoda. Svi subjekti, od proizvođača, distributera,
maloprodavača do krajnjih kupaca sudjeluju u naglim promjenama, a
izazov je za svakog trgovca prilagodba i držanje koraka.
Danas kupcima nije važna samo cijena proizvoda i lokacija
prodavaonice nego i bogati popratni sadržaji[/important]
TEKST:Vesna LATINOVIĆ, Glas Slavonije