"Kud im je dan svinjokolje sudnji čas, svinje se još prije toga plaši vojnim, maskirnim odorama k'o da je rat, a koje na taj dan obuku majstori što u cik zore nahrupe u svinjac pa da pos'o počne."
Jedno je to od šaljivi(ji)h zapažanja na internetskim forumima o nošenju vojne maskirne odjeće u Hrvata za velikih, vanjskih, grubih poslova kao što su upravo aktualna svinjokolja, sječa drva, posao na tzv. bauštelu, čuvanje stoke… Bez obzira na to što je Domovinski rat godinama iza nas, Hrvati se za svih većih poslova vani rado laćaju maskirnih jakni, hlača, prsluka, kapa, maslinasto-zelenih džempera, a svojevremeno se u javnosti vodila i rasprava je li to primjereno. Primjereno, dopušteno ili ne, no sasvim je uobičajeno da baja u kotluši topi mast ili za ‘aštokom’ reže čvarke, a obučen k’o da će na front. Ili glavni majstor mesar puni kobasice, a maskirni ‘dress code’ mu kao da je pred njim važna vojna operacija.
Pogledajte: Detaljne upute za svinjokolju na smiješan način
Slično je i s odorama iz različitih službi, poput željezničarske čiji brojni (bivši) djelatnici također u te dane posežu za (bivšim) radnim kombinezonima pa u ‘obarine’, kobasice, mast i čvarke!
– Nosim maskirne hlače, jaknu i vojni pulover po svinjokoljama jer imam te maskirne odjeće pun ormar još iz rata. Toplo mi je u tome i praktično – kaže Đakovčanin Darko što ovih dana broji kolinje za kolinjem i u nošenju vojne odjeće za te svrhe ne vidi ništa sporno.
– Mislim da to nije primjereno nositi za te poslove – kaže jedan od najpoznatijih seljaka u Hrvata, Antun Laslo, u čijem će oboru upravo danas ‘zaleći’ tri bravca od po 180 ‘kila’.
– Osobno, nikada ne nosim maskirnu odjeću za te dane, nego radni, plavi komplet. Kako takvo što nismo nosili prigodom svinjokolja za one države?! – uspoređuje Laslo.
Psihologinja iz Splita, Mirjana Nazor, na naš upit zašto se Hrvati i nakon toliko godina od rata rado laćaju vojne, maskirne garderobe, kaže kako se ta pojava može promatrati i kao “zaostali geler iz rata”. Kaže kako se vezu čovjeka i (vojne) odore može promatrati tako da ljudi imaju neke koristi od toga što se pojavljuju u njoj, očekuju da ona izazove strahopoštovanje okoline, ali je njeno nošenje i potreba za isticanjem muževnosti.
– Odjeveni u odoru, očekuju (i) da su privilegirani, da ne moraju čekati u redu, da će mu odora pomoći, da su u njoj netko i nešto. Bez odore su anonimni. Kombinacija je to sociološko-psiholoških momenata. Njome se lakše dolazi do cilja – kaže psihologinja Nazor, ocjenjujući da nošenje vojne, maskirne odjeće u navedenim slučajevima kao što su svinjokolje nije primjereno, da je to tada, iako to zasigurno nije namjera onih koji ju tada nose, i čin njenog nepoštovanja.
Inače, dodajmo, prema Pravilniku o vojnim odorama umjesto termina ‘maskirna’, koristi se termin ‘prikrivna’.
MORH: TO NISU VAŽEĆE VOJNE ODORE OSRH
Na našu zamolbu da nam prokomentiraju ovu pojavu, u Službi za odnose s javnošću i informiranje MORH ističu da nisu primijetili da se važeće vojne odore (prikrivna zelena i prikrivna pustinjske boje u digitalnom tisku) koriste suprotno Pravilniku o vojnim odorama.
“Vaš se upit vjerojatno odnosi na vrstu i izgled odore s američkom (tzv. woodland) sarom, koja se koristila i u Oružanim snagama. Napominjemo da se odjevni predmeti sa spomenutom američkom sarom mogu naći u slobodnoj prodaji te danas nemaju nikakve veze sa službenom odorom koju nose pripadnici OSRH”, ističu u MORH-u.
Tekst: Suzana ŽUPAN (Glas Slavonije)
Foto: zkahlina.ca