Beničanci, najizdašnije proizvodno naftno polje u Hrvatskoj i njezin naftno-plinski vinkovački susjed Đeletovci, koje eklsploatira Ina, možda u bližoj budućnosti više neće biti jedine bušotine na području Slavonije.
Jedna od posljednjih odluka Vlade Jadranke Kosor bila je i
otvaranje međunarodnog natječaja za istraživanje nafte i plina,
kojim se nude prava na 14 istražnih prostora, koji se protežu od
zapadne granice sa Slovenijom do istočne granice sa Srbijom.
Javnim natječajem, objavljenim u Narodnim novinama, strane
kompanije prvi put od osamostaljenja Hrvatske dobivaju priliku
traženja i proizvodnje nafte na prostoru Hrvatske. Dosad je Ina
imala ekskluzivna prava za istražne radove, no zbog zanemarivanja
tog posla Vlada joj je u kolovozu oduzela istražne koncesije u
sjevernoj Hrvatskoj te raspisala međunarodni natječaj.
– Držim da su za ovo raspisivanje natječaja bitna dva
razloga: prvo, Hrvatska i na ovom planu mora uvesti koncesijsku
praksu kako je to riješeno i u većini europskih zemalja. Kada je
u pitanju Ina i gubitak ekskluzivnosti, moramo biti svjesni da
Ina više nije državna tvrtka, nego u privatnom vlasništvu –
napominje dr. Igor Dekanić, energetičar
analitičar, kojega smo kontaktirali na njegovom radnom mjestu na
Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.
Dekanić smatra da ni Ina, a ni najveće svjetske
kompanije u posljednjih 20 godine nisu pokazivale previše
zanimanja za istraživanja novih područja u Hrvatskoj. Da se
premalo istraživalo, slaže se i dr. Josipa
Velić, geolog, s istoga fakulteta, pa i ona vidi
opravdanost raspisivanja takvog natječaja. Na primjedbu da se
očekuje da će trebati istraživati dublje slojeve, što, jasno,
povećava troškove istraživanja i bušenja, pa možda dovodi u
pitanje i cijelu operaciju, odmahuje rukom, jer upozorava da su u
Hrvatskoj pojedina plinska nalazišta otkrivena i na dubinama
između 3.600 i 4.000 metra.
– Stoga se ovdje trebaju koristiti sredstva tzv. fine
geofizike, odnosno tehnika trodimenzionalne seizmike. Dobro je da
domaće tvrtke u tome uopće ne zaostaju za inokonkurencijom –
zaključuje Vejić.
Portal Banka piše da je ruska kompanija
Zarubežnjeft, koja je u Varaždinu osnovala
tvrtku Zarubežnjeft Adria, a koja je ove godine otpočela istražne
radove u BiH, u pismu namjere navodno ponudila ulaganje
između dvije i tri milijarde eura.
[blockquote]Četiri kompanije preuzele dokumentaciju
Iako je natječaj otvoren do 5. siječnja, domaći mediji prenose da
je natječajnu dokumentaciju u Ministarstvu gospodarstva podigla
Ina, ruski Zarubežnjeft, talijanski Vis-Viridis i Central
European Oil Company.
Još prije su se o uvjetima dobivanja koncesija zanimale domaća
tvrtka Geofizika, Naftna industrija Srbije (NIS), u vlasništvu
ruskog Gazprom Njefta, tri mađarske tvrtke te jedna
kanadska.[/blockquote]
Tekst: D.Kuštro (Glas Slavonije)