U rujnu predizborno otvoreni radovi na gradnji 3,2 kilometra dionice autoceste A5 Beli Manastir-Osijek-Svilaj, od Sredanaca do granice s BiH, posljednnih su dana (u kolničkom dijelu) u zatišju.
U Odnosima s javnošću Hrvatskih autocesta (HAC) pojašnjavaju to
temperaturama nedovoljno visokim za izradu kolničke konstrukcije,
napominjući da je razina posteljice dovedena u fazu da se starta
s kolničkim radovima, koji čekaju toplije vrijeme. Za nastavak
radova gotov je i upravni postupak, čime su izvlašteni svi
dosadašnji posjedi za potrebe gradnje dionice, dobivene su sve
dozvole, na cijeloj dionici premještene su sve instalacije, a 1,5
kilometara od Sredanaca radi se most Popovača – armatura i oplata
za kolničku ploču, dok se na čvoru Svilaj rade čunjevi
nadvožnjaka i njegovo pilotiranje, a isti radovi teku i na
prijelazu Zoljani, ističu iz HAC-a.
No od trenutačnog zatišja na u rujnu otvorenom gradilištu možda više bode u oči to što je za samo 3,5 kilometra dionice potrebno čak 186,9 milijuna kuna koje, u omjeru 50:50, financiraju Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj. U HAC-ovim Odnosima s javnošću pojašnjavaju cijenu “zlatne” dionice činjenicom da ona, unatoč kratkoći, obuhvaća čak šest objekata, među kojima i kompletnu gradnju graničnog prijelaza Svilaj, i to prema uvjetima Schengena, koji hrvatskim granicama prema nečlanicama Unije slijedi od 1. srpnja 2013., kada RH postaje 28. članica EU-a. HAC-ova obveza gradnja je graničnog prijelaza Svilaj i potpune pripadajuće infrastrukture, a obveza Ministarstva financija postavljanje je “kućica”.
Ostali su objekti na kratkoj, ali skupoj dionici Sredanci – granica BiH, most Popovača, nadvožnjaci Svilaj i Zoljani, čeoni cestarinski prolaz Svilaj, čvor Svilaj. Rok izvođenja dionice je dvije godine.
No što kada Slavonika “izađe” na granicu s BiH, na Savu? Kada je u rujnu sada bivša premijerka Kosor otvarala radove na ovoj dionici A5, tadašnji resorni ministar Kalmeta najavio je da će most preko Save, kao nastavak paneuropskog koridora 5C, RH graditi zajedno s BiH. “On je izlicitiran, financira ga 50 posto RH, a 50 posto BiH. Vlada je donijela sve potrebne odluke, čekaju se još određeni dokumenti od BiH i tada će biti sve spremno da se otvore radovi i na tom mostu”, najavio je tada Kalmeta ulazak koridora 5C Budimpešta – Sarajevo – Ploče u “BiH trasu”. Dosad je sagrađeno 60-ak posto (55,5 kilometara) njegove hrvatske dionice, duge 88,6 kilometara.
Istovremeno s dionicom Sredanci – granica BiH, od srpnja teče gradnja 949,386.000 kuna vrijednog mosta Drava, i to preko kredita KSV banke. U Odnosima s javnošću HAC-a ističu da je u fazi pilotiranja, odnosno radova temeljenja i izrade stupova. Most dužine 2.507 metara treba biti završen 30 mjeseci od uvođenja izvođača u posao. HAC-u je to najveći i najzahtjevniji objekt na A5, a radovi na njemu ujedno su i početak radova na najdužoj preostaloj dionici Slavonike – 24 kilometra dugoj dionici B. Manastir – Osijek. Nakon nje, slijedi posljednja, 5 kilometara duga dionica B. Manastir – mađarska granica.
Đakovčani do schengenskog prijelaza Svilaj za 10 kuna
Đakovčani će, zahvaljujući Slavoniki, na schengenske granice
izlaziti kratkom brzom vožnjom suvremenom A5, uz cestarinu za
osobna vozila od 0,40 kn/km. Cestarina od Đakova do schengenskog
GP Svilaj, za oko 26 km, bit će nešto skuplja od 10 kuna.
Podsjetimo, ona je od Đakova do Čepina 12, tj. do Osijeka 14
kuna.
Tekst: Suzana ŽUPAN (Glas Slavonije)
