Nastava u školama počinjat će tjelovježbom, doručkom i pranjem zubi, a o seksu učiti će se već u trećem razredu.
Najmlađi učenici, oni od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola, ubuduće bi nastavu trebali početi ležernim satom zdravstvenog i građanskog odgoja. Umjesto da otvore torbe i odmah krenu s nastavom, školski bi dan trebali započeti s 10 minuta tjelovježbe, zatim oprati ruke, zajedno s učiteljem sjesti za stol i pojesti zdravi doručak, razgovarati o svakodnevnim stvarima, pospremiti stol, oprati zubiće i tek tada raspremiti torbu i prionuti na učenje.
Prijedlog je to Povjerenstva za izradu kurikuluma zdravstvenog odgoja, koji je danas predstavila predstavnica Povjerenstva, premijerova supruga dr. Sanja Musić Milanović, epidemiologinja s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Medicinskog fakulteta.
Zašto djeca ne bi svakog dana na prvom satu prvo vježbala, doručkovala, razgovarala i tako doista kroz praksu učila osnovne navike zdravog života, osobne higijene, stjecala kulturu sjedenja oko stola, imala tu socijalnu komponentu, razgovarala i diskutirala. Bio bi to zdravstveni i građanski odgoj doista kroz praksu, što je naš glavni moto. Djeca iz vrtića i od kuće uglavnom nose takve navike, nije na školama da to u njima ubiju, nego da ih dodatno razvijaju. Tako bismo odteretili djecu pukih činjenica i navikli ih na zdrav život. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti, jer to ništa ne košta, osim možda stolnjaka, a i bez njih ćemo preživjeti. Možda mogu pomoći i roditeljima svojim donacijama – rekla je dr. Musić Milanović, predstavljajući kurikulum zdravstvenog odgoja.
Često osporavani zdravstveni odgoj konačno će krenuti od ove školske godine. Provodit će se u svim osnovnim i srednjim školama, od 1. razreda osmoljetke do 4. razreda srednje škole, no neće biti provođen kao poseban predmet, već u sklopu onih postojećih – većinom prirode, prirode i društva, biologije, tjelesnog i psihologije.
– One teme koje se ne mogu provući kroz te predmete obradit će se tijekom 12 sati na razrednoj zajednici, za što će se razrednici dodatno educirati. Oni će sami rasporediti kad će koju temu obraditi. U sve će, već na prvim roditeljskim sastancima, detaljno biti upućeni i roditelji – rekao je Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje i formalni koordinator izrade kurikuluma.
Zdravstveni će se odgoj predavati kroz četiri osnovna područja, koja će kroz 12 nastavnih godina biti prilagođena uzrastu i interesima djece. Najkontroverzniji dio zdravstvenog odgoja – spolni odgoj – proteklih je godina izazivao velike polemike u javnosti te – unatoč potrošenih minimalno pola milijuna kuna – nikada nije zaživio u školama.
– Onaj tko poistovjećuje zdravstveni sa samo seksualnim odgojem ne zna što radi – rekao je ministar obrazovanja Željko Jovanović, naglasivši kako je to jedno od područja koje sasvim sigurno nije nebitno, ali nije jedino.
Obrađivanje tih tema počelo bi u trećem razredu osnovne škole, upoznavanjem djece s anatomskim razlikama muškaraca i žena te učenjem o tome kako nastaje novi život.
[span class=attention]Seks u školi: Pod nastavom u strasnom zagrljaju u ženskom WC-u[/span]
U četvrtom bi razredu trebali moći prepoznati rodne stereotipe u vlastitoj obitelji i društvu, u petom bi obrađivali pubertet, promjene vlastitog tijela i “normalnost kaosa” u tom periodu života. Šesti razred rezerviran je za shvaćanje povezanosti osjećaja i seksualnosti te za razvijanje medijske pismenosti, tretmana mladih i seksualnosti u medijima te pornografije. U posljednja dva razreda osnovne škole učili bi o samopoštovanju, odupiranju vršnjačkom pritisku, rizicima preranih seksualnih odnosa te odgovornom spolnom ponašanju.
U srednjoj školi teme postaju ozbiljnije. U prvom je razredu naglasak stavljen na veze, važnost povjerenja, međusobnog poštivanja, vjernost i zajedničko donošenje odluka i o seksualnosti. Nakon toga mlade se upoznaje s važnošću donošenja odgovornih odluka te upotrebom zaštite, kao i spolnim i rodnim nasiljem, tipovima seksualnog nasilja, njihovim prepoznavanjem, suočavanjem i traženjem pomoći. Posljednja dva razreda bave se očekivanjima i razočaranjima, seksualnim zdravljem i neželjenim trudnoćama te stigmatizacijom i diskriminacijom seksualnih manjina. Na znanstvenim temeljima upoznaje ih se sa seksualnim orijentacijama, uzrocima homoseksualnosti i fenomenom transseksualnosti.
Opširnije pročitajte na Jutarnji.hr
