Strahujemo li s razlogom od asteroida ili…

Iako su se astronomi, nakon brojnih izračuna i analiza složili da će asteroid 2012 DA14, otkriven lani, pored Zemlje na današnji dan ipak samo proletjeti, kiša meteora iznenadno je pogodila Rusiju, ostavljajući nad glavom upitnik jesmo li od ove vrste katastrofe uopće sigurni i u kojoj mjeri smo za istu spremni?

Trojica znanstvenika, Marcus, Mellosh i Collins, još 2010. su izračunali da bi meteor promjera od oko 50 metara i brzine oko 13 kilometara u sekundi, stremeći prema Zemlji, eksplodirao 8 i pol kilometara iznad tla, oslobađajući pri tom količinu energije kao eksplozija 138 nuklearnih bombi, poput one koja je pogodila Hiroshimu 1945.

Zastrašujuće izračune, znanstvenici su nastojali ublažiti činjenicom da većina meteora koji bi Zemlju i mogli pogoditi, pada pod kutom od 45 stupnjeva. Što je u ovome ohrabrujuće, pitate se? Padajući pod kutom, meteor ima mnogo veći otpor zraka što dovodi do toga da eksplodira u višim slojevima atmosfere, ali i oslobodi mnogo manju količinu energije. Premda ovo ne jamči sigurnost od katastrofe koja bi pogodila kutak Zemlje na koji bi se sručila, spriječila bi onu mnogo veću – globalnu. Osim toga, donekle sigurnima čine nas i brojni sustavi za satelitsko praćenje koji omogućuju da se ovakvi događaji preduhitre na vrijeme.

Ali ako je tako, zašto ruski stručnjaci, odgovorni za nadzor istih, meteor nisu primijetili prije no što je njegov eksplozivni val udario u Čeljabinsk? Struka tvrdi da je, da bi bio zamjetan, meteor promjera oko 3 metra bio jednostavno premali, jer da su ga na vrijeme primijetili, proturaketna obrana katastrofu bi vjerojatno pokušala spriječiti. S druge strane, nameće se pitanje, bi li ista prema nekom većem nebeskom tijelu koje bi bilo vidljivo, uopće polučila učinak?

Na ovo, kao i brojna druga pitanja, među kojima je i ono Što ako asteroid pogodi vulkan?, koja danas većinu zaokupljaju, čini se ne postoji adekvatan, na pokusima utemeljen odgovor. Utješno je možda jedino to da nebeska tijela, prolijećući blizu našeg planeta u prosjeku svakih 40 godina, u isti udare tek jednom u 1200 godina. A što bi bilo kad bi bilo onda možda, uz malo sreće, ni nećemo imati priliku saznati…

Tekst: Jelena Ugrica/Smash.com.hr

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari